
Daleko, a povoljno
Skandinavski poluotok dom je fjordova, ledenjaka, planinskih vrhova, morskih zaljeva, jezera i otoka...

Pirenejski? Apeninski? Krim? Svaki od njih dostojan je kandidat, no titula najvećeg europskog poluotoka ipak ide na sjever. Naime, njome se može pohvaliti Skandinavski poluotok, kojeg dijele Norveška i Švedska te Finska, odnosno njezin sjeverozapadni dio. No, koliko je Skandinavski poluotok točno velik?
Skandinavski poluotok proteže se na čak 773.500 kilometara četvornih. Dugačak je oko 1900 kilometara, a širok od 400 do 800 kilometara. Okružuju ga čak četiri mora: Baltičko, Sjeverno, Norveško i Barentsovo.
Obala Skandinavskog poluotoka dugačka je čak 27500 kilometara, a na zapadu i sjeveru je krase fjordovi. Upravo norveški fjordovi slove za jedno od najljepših područja na svijetu, a najslavniji su Baknafjord, Geirangerfjord, Hardangerfjord, Moldefjord, Sognefjord, Trondheimfjord i Vestfjord. Na jugu i istoku Skandinavskog poluotoka nalazimo pak rijase. Čak je 43 posto poluotoka pod šumskim pokrivačem.
Uz obalu Skandinavskog poluotoka se veže i niz otoka, a obiluje i jezerima. Svaka od zemalja koji dijeli poluotok ima ih više od 100 tisuća. Brojke su apsolutno zapanjujuće: Švedska, gotovo 100 tisuća, Norveška najmanje 450 tisuća, a Finska oko 188 tisuća.
Skandinavski poluotok dom je još jednog rekordera: najduljeg planinskog lanca u Europi. Skandinavsko gorje proteže se u duljini od 1762 kilometra i to diljem Skandinavskog poluotoka. Dijele ga tri države, Norveška, na području koje se i inače nalazi i najveći dio Skandinavskog gorja te njegov najviši vrh, te Švedska i Finska. Skandinavsko gorje u prosjeku je široko 800 kilometara.
Skandinavsko gorje poznato je po svojoj ljepoti. Iako nije toliko visoko te maksimalno ide do oko 2500 metara u visinu, poznato je po strmim padinama, pogotovo na zapadnoj strani, gdje se strmoglavljuje u more. Slovi čak za neke od najstrmijih gorja, odnosno planinskih lanaca na svijetu.
Skandinavsko gorje, koje u Norveškoj zovu Kjølen, u Švedskoj Skanderna, a u Finskoj Skandit, broji i najmanje 2000 ledenjaka, no ima tamo, osim famoznih planinskih vrhova, i rijeka te dubokih jezera te, na području cijelog Gorja, više od 50 tisuća otoka.
Što se tiče planinskih vrhunaca, imenovanih je čak 141.726. Najviši među njima, s visinom od 2469 metara jest Galdhøpiggen u Norveškoj, koja ima najmanje 300 vrhunaca viših od 2000 metara. Riječ je ujedno i o najvišem vrhu sjeverne Europe.

Daleko, a povoljno

STOLJETNO UTOČIŠTE

DOČEK NA KAUČU

Kvizovi

PRELUDO!

KAMPANJA LJUBAZNOSTI

KRŠKA LJEPOTICA

Provjerene ideje za putovanja

SLATKO PRAZNOVJERJE

Administrativni fenomen

Žila kucavica regije

Kamena ljepota Mediterana

Kratka lekcija iz povijesti

visinski rekorder

OMILJENA RUTA

nekoć Najčuvaniji otok

REKORDERI IMENJACI

Topli biser Mediterana