U Istri su pitali djecu i roditelje što je bakina kuhinja i tako je nastala ova genijalna knjiga: Matija nam je dao nekoliko recepata
Kuharica "Kuhajmo po domaći – recepti naših nona za nove generacije" nastala je nakon ankete među djecom, roditeljima, bakama i djedovima. Chef Marija Horg ispričao nam je detalje
Kuhalo se sezonski, koristilo ono što je bilo pri ruci, ništa se nije bacalo bez potrebe, a hrana je bila povezana s mjestom, ljudima i ritmom prirode. Drugim riječima, puno prije nego što smo počeli govoriti o „zero waste“ načinu života, naše su ga bake već živjele. Upravo je iz ovog doživljaja nastala kuharica “Kuhajmo po domaću – Recepti naših nona za nove generacije”, projekt koji je okupio djecu, roditelje, bake i djedove, ali i odgojitelje, stručnjake te članove lokalne zajednice kako bi se prisjetili okusa i sačuvali znanja koja polako nestaju iz naših kuhinja.
Svi su oni tako prikupljali obiteljske recepte i priče, kuhali s profesionalnim kuharom, učili o zdravoj mediteranskoj prehrani, upoznavali lokalne proizvođače, ribare i prirodu svoga kraja te sadili vlastite male mediteranske vrtove. Pri izradi ove kuharice, sudionike su vodili Sonja-Barbara Bader te chef Matija Horg, koji nam je ispričao kako je tekao proces njezina nastanka.
DJECI I RODITELJIMA PODIJELJENE SU ANKETE U KOJIMA SU SE TREBALI PRISJETITI BAKINIH RECEPATA
“Djeci i roditeljima smo podijelili anketne listiće koje su trebali ispuniti te u njih napisati recepte svojih baka. Zanimljivo je bilo da smo osim tradicionalnih istarskih recepata dobili i recepte iz drugih krajeva Hrvatske. Struktura stanovništva se mijenja pa smo tako dobili stare tradicionalne recepte koji nisu autohtoni za Istru. Tu sam vidio priliku za nova jela koje povezuje tradicija raznih lokacija. Iznenadilo me da su jela vrlo slična samo se drugačije zovu”, ispričao nam je Matija dodavši kako Istra nema velike obradive površine kao Slavonija te da je u nekim dijelovima zemlja teško obradiva, kao primjerice na Ćićariji od kuda i on sam vuče korijene.
Ondje su živjele njegova prabaka i baka koje su, kako nam je ispričao, bile majstorice u iskorištavanju namirnica do maksimuma. “Ništa se nije bacalo i sve se iskoristilo. Za to je trebalo biti prilično maštovit i kreativan”, kazao je Matija. Tada nije bilo sve dostupno kao danas, jelo se sezonski, a zanimljivo je kako tada nije bilo toliko smeća u kućanstvima, ispričao nam je Matija. “Ako ti je trebalo povrće, uzeo si košaru i otišao u vrt i ubrao ga. Nije bilo vrećica, plastične ambalaže…”.
OKUSI DJETINJSTVA POČINJU NA SELU
Zanimalo nas je kako reinterpretirati tradicionalni recept, a da pritom ne izgubi ono zbog čega je nekome baš „okus djetinjstva”. Matija nam priča da se odgovor na to pitanje krije u odlasku na selo jer okusi djetinjstva počinju ondje. “Uzeti si vrijeme, ne brzati, uživati u cijelom procesu kuhanja. Onako pomalo kao nekad kad je svijet bio sporije mjesto za život. Ja sam, primjerice, dobio na poklon Rakljanski lonac, obožavam kuhati u njemu. Kuham obavezno na vatri odnosno na žaru. To je kao ritual, zapaliti vatru, pripremiti namirnice i igrati se. Jota, žgvacet, maneštra… Samo na vatri imaju taj okus djetinjstva”, kaže nam Matija.
ZA MATIJU, NEMA DO MANEŠTRE: "KOMPLEKSNOST LEŽI U JEDNOSTAVNOSTI"
Od svih rekreiranih jela, Matija ipak kao omiljeno ističe maneštru. On je sam htio dobiti okus koji je najsličniji maneštri koju je radila njegova baka: “Tajna je u peštu – masnoj istarskoj panceti, domaćem češnjaku i peršinu iz vrta. Izazov je bio pogoditi okus i teksturu pešta”, kazao nam je.
“U Istri cijela kompleksnost maneštre leži u njenoj jednostavnosti. Svako selo, svaka nona, baka, baba ima svoju tajnu. To je okus koji se pamti, jelo težaka i radnika. Jelo Istre u njenom punom sjaju”, kazao nam je Matija koji je nedavno na jednoj kulinarskoj radionici napravio novo jelo na temu maneštre, a nazvao ga je “maneštra to go”. “Inspiracija mi je moja prabaka koja je stavljala kruh u tanjur maneštre, a ja sam stavio maneštru u kruh. Napravio sam sendvič sa sastojcima maneštre. To je maneštra koju možete jesti u koraku, a i klinci ga obožavaju”, kazao je Matija. Ako ste zainteresirani za recepte iz ove kuharice, možete ih pronaći OVDJE.
Mi smo zavirili u kuharicu i pronašli razne zanimljive, a opet lako izvedive recepte. Najviše su nam se svidjela jela na žlicu, poput guste juhe od graška te maneštre s koromačem i pestom. Ovo su recepti koje smo izdvojili za jesenske dane koji su pred nama:
MANEŠTRA S KOROMAČEM... I PEŠTOM
Za maneštru:
- 2 glavice crvenog luka (kapule)
- 2 krumpira
- 2 mrkve
- 200 g kuhanog slanutka
- par stabljika koromača
Za pešt:
- 100 g istarske pancete
- 1 režanj češnjaka
- papar i peršin
Postupak pripreme:
- Sitno nasjeckati pancetu, češnjak i peršin, pa ih dodatno usitniti do teksture nalik pašteti.
- Luk nasjeckati pa u dubokom loncu pirjati na maslinovom ulju dok ne omekša.
- Dodati pešt i kratko ga popržiti.
- Mrkvu i krumpir oguliti, nasjeckati na kockice pa uz slanutak i koromač dodati u lonac, podliti temeljcem ili vodom te kuhati dok povrće ne omekša.
GUSTA JUHA OD GRAŠKA
- 200 g luka
- 500 g graška
- 1-2 stabljike samoniklog koromača
- 1 l vode
- ulje, sol, papar
Postupak pripreme:
- Luk sitno nasjeckati, pa ga u dubljem loncu popržiti na ulju dok ne omekša.
- Dodati grašak, podliti vodom i kuhati dok grašak ne postane mekan.
- Tijekom kuhanja dodati listove koromača (igličasti dio).
- Juhu usitniti štapnim mikserom, izravno u loncu, do željene gustoće.
SLATKE ROLICE OD PIZZA TIJESTA S JABUKAMA I CIMETOM
- tijesto za pizzu
- 2-3 srednje velike jabuke
- 2 žlice otopljenog maslaca
- 3 žlice šećera
- 1 žličica naribane limunove korice
- cimet i grožđice po želji
Postupak pripreme:
- Razvaljati pizza tijesto u pravokutnik i premazati ga otopljenim maslacem.
- Posuti šećerom, cimetom, naribanom limunovom koricom te naribanim jabukama.
- Zarolati tijesto u roladu i narezati kolutiće.
- Posložiti ih na lim za pečenje i peći u pećnici zagrijanoj na 180 °C oko 15 minuta.
Napomena:
Jabuke se mogu zamijeniti drugim sezonskim voćem, poput breskvi ili šljiva. Nakon pečenja rolice su mekane iznutra, a izvana hrskave, idealne za doručak ili užinu. odlične uz malo slatkog tučenog vrhnja.
