U samo 40 godina broj stogodišnjaka u Japanu porastao s 1000 na 90.000. Koja je tajna njihove dugovječnosti?
Piše: Putni Kofer
Foto: Shutterstock
Jedna od 1500 osoba u Japanu, zemlji sa 125 milijuna stanovnika, ima 100 ili više od sto godina. Nevjerojatan je to podatak koji intrigira znanstvenike diljem svijeta, pogotovo što je porast broja dugovječnih i prilično vitalnih stanovnika zemlje izlazećeg sunca u neprestanom porastu. Početkom rujna ove godine objavljeni su najnoviji podaci: čak 90,526 osoba ima više od 100 godina. Većinom su to žene, njih 88 posto, ali je i broj muških stogodišnjaka prvi put prešao 10.000. U odnosu na prošlu godinu, taj je broj veći za pet posto, u odnosu na 2020. zemlja je dobila 5.000 novih stogodišnjaka, a kad je prvi put objavljen ovaj podatak, davne 1963. godine, bilo ih je tek 153. Ne tako davne 1981. godine u Japanu je bilo tek 1000 stogodišnjaka…
VRH PLANETEGorostasi visoko iznad oblaka zbog kojih mnogi riskiraju živote: upoznajte pet najviših planina svijeta
OVE SU GODINE UMRLI I ŽENSKI I MUŠKI REKORDER, NAJSTARIJA JAPANKA SADA IMA 115 GODINA
Očito je da je životni vijek u Japanu sve duži i duži, a najstarija osoba, Fusa Tatsumi, ima 115 godina. U travnju je, u dobi od 119 godina, preminula žena koja je do tada držala tu titulu, Kene Tanaka. Ove je godine u rujnu preminuo i do tada najstariji muškarac, 111-godišnjak Mikizo Ueda, a trenutno najstarija muška osoba u Japanu, Gisaburo Sonobe, također ima 111 godina.
Japan ima najdugovječnije stanovništvo od svih zemalja članica G7 (SAD, Kanada, Japan, Njemačka, Italija, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo) i među najdugovječnijima na svijetu. Umirovljenici u dobi od 65 i više godina čine čak 28 posto ukupne populacije.
ZDRAVA PREHRANA, FIZIČKA AKTIVNOST I POSVEĆENOST ZAJEDNICI
Razloge za sve duži životni vijek znanstvenici, antropolozi i nutricionisti vide uglavnom u navikama koje se u mnogočemu razlikuju od onih u zemljama zapadnog svijeta. Japan, za početak, nema problema s pretilošću, a prehrana im se uglavnom sastoji od ribe, riže, povrća, gotovo u potpunosti bez crvenog mesa, zbog čega rjeđe obolijevaju od karcinoma i bolesti kardiovaskularnog sustava. Jedna je studija, koja se bavila ovom temom, osim prehrane izdvojila i njihov stil života koji se uglavnom vrti oko brige za zajednicu, duhovnosti, fizičke aktivnosti i niskih razina stresa.
Kad je 1963. godine prvi put objavila broj stogodišnjaka, japanska je vlada svakog od njih darivala simboličnom nagradom, srebrnim setom za sake koji se naziva sakazuki. Kako je broj stogodišnjaka rastao, postalo je preskupo svakome poklanjati srebrni set, pa se od 2015. umjesto srebra počeo koristiti jeftiniji materijal, nikal.
NE ŽELE BITI NA TERET PA POKUŠAVAJU OSTATI AKTIVNI I KORISNI KOLIKO GOD MOGU
No darivanje stogodišnjaka nije jedini izazov s kojim se japanska vlada susreće. S velikim brojem stogodišnjaka, i općenito sve starijim stanovništvom u zemlji, došlo je do ozbiljnog nedostatka radne snage. Nedavno je objavljeno da čak 70 posto ljudi u dobi od 60 do 70 godina, kao i 50 posto starijih od 70 nastavlja raditi na radnom mjestu ili se uključuje u volontiranje.
Japanci imaju posebnu kulturu i shvaćanje života i svijeta, pa je u poznoj dobi kod njih više izražen strah da ne budu smetnja nego strah od same smrti. Strah od meiwaku, što u slobodnom prijevodu znači “biti na teret”, ugrađen je u njih od rane dobi, pa kad pod starije dane zatrebaju pomoć teško im je prihvatiti ju. Japanski umirovljenici zato se trude ostati aktivni, korisni, neovisni o drugima fizički i financijski – koliko god mogu.
Vedran je hobi i ljubav prema rodnom gradu pretočio u fantastična craft piva u potpunosti posvećena Šibeniku i njegovoj povijesti: “Svako ima jedinstvenu priču”
Braća koja stoje iza jedne od najboljih vinarija u Hrvatskoj više vole radna odijela od skupih košulja: "Mi smo ljudi sa zemlje i to se neće promijeniti"
Kada je u promet puštena prva željeznička pruga u Hrvatskoj? Ovaj povijesni trenutak označio je početak industrijskog napretka i bržeg povezivanja s Europom
