U Sloveniji postoji više od 500 dvoraca, a ovo je jedan od najljepših! Okružen je parkom u engleskom stilu i ima čak dva umjetna jezera

Osim što joj tepaju da je zeleno srce Europe, veličanstvena susjedna Slovenija često se naziva i zemljom dvoraca. Ondje ih, naime, ima više od 500! A jedan od najljepših svakako je dvorac ili Grad Snežnik, koji datira iz 13. stoljeća i nalazi se u općini Loška dolina na jugu Slovenije, u neposrednoj blizini naselja Kozarišče. Iako njegov naziv mnoge asocira na snijeg, ime mu se zapravo odnosi na slovenizirani oblik plemićke kuće Schneberg, koja mu je bila prvi vlasnik.

Točan datum izgradnje ovog romantičnog dvorca, jednog od najljepših u čitavoj Sloveniji, nije poznat, no isti se prvi put spominje još davne 1269. godine. Tad je, naime, bio u posjedu Meinharda von Schneberga (Majnharda Snežniškog), tj. Akvilejskog patrijarhata, a Schnebergovi su zapravo bili njihovi ministerijali, tj. privilegirani službenici, koji su se izjednačavali s nižim plemstvom.

Do kraja 14. stoljeća dvorac je imao nekoliko suvlasnika, a četvrtinu posjeda i nekoliko susjednih farmi 1393. kupio je William II. von Lamberg, rođak Schnebergovih. Tijekom 15. stoljeća njegovi potomci došli su u posjed čitavog imanja, a sam dvorac tad je poprimio današnji renesansni izgled, koji uistinu ostavlja bez daha.

Nakon Lamberga, prekrasnim Snežnikom upravljale su kuće Eggenberg, Lichtenberg i Schönburg-Waldenburg. Isti je u 17. stoljeću prešao u ruke knezu Eggenbergu, carskom guverneru Kranjske, koji je kupio i vlastelinstvo Lož, nakon čega je njegovo administrativno središte preselio upravo na velebno imanje Snežnik.

Godine 1707. imanje je preuzeo grof Jurij Gotfrid Lichtenberg, a njegova kuća držala ga je čak 140 godina. To razdoblje uvelike je obilježila centralistička politika Habsburške monarhije, koja je stalno smanjivala prava plemstva. A nakon što je Lichtenberg zapao u duboko siromaštvo, imanje je 1853. godine na dražbi kupio njemački princ Oton Viktor Schoenburg-Waldenburg.

Knez Jurij, treći sin Otona Viktora, Snežnik je naslijedio 1859., preuredivši ga u ljetnikovac i lovački dom. Većina namještaja u Snežniku datira upravo iz 19. stoljeća. Osim što mu je dodao kat, dvije kule i terasu te podigao obrambene zidine, bogato mu je opremio unutrašnjost i oko njega uredio impresivan park u engleskom stilu. Isti se sastoji od više livada povezanih stazama za jahanje i pješačenje, obrubljen je stablima kestena i lipa, a ima i dva mala umjetna jezera.

Uz sve navedeno, knez Jurij naredio je izgradnju nekoliko staza kroz susjednu šumu, a bio je i pokrovitelj prve slovenske šumarske škole, otvorene u dvorcu 1869. Prema njegovoj zamisli, ondje je izgrađena i parna pilana, čime je započeo industrijski razvoj čitave Loške doline.

Nakon Prvog svjetskog rata, imanje je Rapalskim ugovorom podijeljeno između Kraljevine Italije i Kraljevine SHS. A tijekom Drugog svjetskog rata, čuvar dvorca hrabro je odbijao pljačkaše pa mu je, srećom, bogat i iznimno vrijedan interijer ostao netaknut. Imanje je 1945. nacionalizirano i prenamijenjeno u lovački dom, rezerviran isključivo za važne državne dužnosnike, a sam dvorac tek je 1983. postao muzej otvoren za javnost.

Isti možete posjetiti za svega osam eura po osobi. Šetnja kroz četiri kata dvorca savršeno dočarava atmosferu iz druge polovice 19. stoljeća. Saloni te spavaće sobe knezova Hermana i Ulrika te princeze Ane ispunjene su brojnim historicističkim sofama s originalnim presvlakama i ukrašenim pećima, a zidovi su prepuni obiteljskih portreta, starih fotografija i grafika.

Posebna atrakcija je i soba u egipatskom stilu s početka 20. stoljeća, dok su klavir, biljar i kazališni kutak stvorili prekrasnu atmosferu u kući za odmor. Tijekom vremena, Snežnik je nakupio pregršt lovačkih trofeja, uključujući prepariranog medvjeda, koji u dvorcu stoji već više od 100 godina. Sobe u predsoblju namijenjene su povremenim izložbama, a u prizemlju se nalazi i dvorana za vjenčanja.