Koliko znate o Grenlandu? Upoznajte najveći otok na svijetu i jedno od najmanje istraženih područja na planeti

Ako pratite vijesti, posljednjih ste mjeseci nebrojeno puta naišli na riječ Grenland. Tko ga ima, tko ga želi, što o svemu tome misle stanovnici… Mi se nećemo baviti politikom, već vam želimo predstaviti ovaj ledeni i egzotični otok, jedno od najizoliranijih i najmanje istraženih mjesta svijeta. Ima status autonomnog teritorija u sklopu Danske i ogroman je: približne je veličine kao cijela Zapadna Europa. Da je zasebna država, bio bi površinom 12. najveća zemlja svijeta.

Grenland je i dom najvećeg nacionalnog parka na svijetu, a čak je 81 posto gorostasnog otoka prekriveno ledenim pokrivačem. On je najveći koji se može naći izvan Antarktike, mjestimično debeo čak 3500 metara. Prirodne ljepote drugo su ime Grenlanda i dom je rekordera u kategoriji nacionalnih parkova. Najveći nacionalni park na svijetu, punim imenom Nacionalni park sjeveroistočni Grenland, osnovan je još 1974. godine, a na današnju veličinu – čak 972 tisuća kilometara četvornih – proširen je 1988. godine. Park je veći od većine država Ujedinjenih naroda, nadmašuje ga njih samo 29.

Grenland je ogroman, no iznimno slabo naseljen. Na njemu živi samo 56 tisuća ljudi i svi se ‘gužvaju’ na području fjordova na sjeverozapadu otoka koji ima nešto blažu klimu. S obzirom na to, Grenland je jedno od najrjeđe naseljenih mjesta na svijetu (svega 0,03 ljudi po četvornom kilometru).

Oko Grenlanda, sve je zanimljivo, pa tako i priča o tome kako je dobio ime. Ime bi značilo ‘zelena zemlja’, no on je sve samo ne to. Dapače, može se pohvaliti s tek dvije ‘šume’. Ime mu je navodno dao protjerani Viking Eric Crveni kako bi motivirao svoje sunarodnjake da ga slijede i nastane se na Grenlandu. Nije potpuno lagano. Južni dio Grenlanda, na koji je ovaj došao, doista je zelen u ljetnim mjesecima. Inuiti ga inače zovu Inuit Nunaat, u prijevodu ‘zemlja ljudi’, dok se danas uvriježilo ime Kalaallit Nunaat, u prijevodu ‘zemlja Grenlanđana’.

Grenland je kroz povijest, od 11. stoljeća pa do 1814. godine bio pod norveškom, a onda pod danskom vlasti. Sastavni dio Danske postao je 1953. godine, a lokalnu je autonomiju dobio 1979. godine. Danas su danske središnje vlasti nadležne samo za vanjsku politiku, sigurnost i financijsku politiku.

Ništa manje neobičan nije ni tamošnji glavni grad Nuuk. Smatra se najmanjim ‘glavnim gradom na svijetu’, te ‘najsjevernijim svjetskim glavnim gradom’, no ne u kategoriji suverenih država već teritorija (najsjeverniji u kategoriji suverenih država je Reykjavik na Islandu, od kojeg je Nuuk ipak ssmješten nekoliko kilometara sjevernije). Nuuk od arktičkog kruga dijeli samo 240 kilometara, a u njemu i njegovoj okolici živi oko 20 tisuća ljudi. Zanimljivo je da se, unatoč teškim vremenskim uvjetima, taj broj već desetljećima povećava!

Grenland je specifičan i po tome što je to mjesto gdje ceste ne postoje, odnosno tamošnja naselja nisu spojena cestama. Najduža prometnica na Grenlandu ima samo 35 kilometara, a prvotno ju je izgradio Volkswagen kao mjesto za testiranje svojih vozila. Popularni su stoga alternativni vidovi prijevoza, primjerice brodom radi čega je to prijevozno sredstvo tamo brojnije od automobila. Zahvaljujući minimalnom ljudskom otisku i zagađenju, Grenland slovi kao mjesto s najčišćim zrakom i vodom na svijetu.

Grenland se može pohvaliti s tri stavke’ na UNESCO-vu popisu svjetske baštine. To su fjord Ilulissat (u kojem se nalazi i najaktivniji ledenjak na sjevernoj polutki pod imenom Sermeq Kujalleq), zatim Kujataa koja slavi tamošnju poljoprivrednu kulturu, a koja se proteže na pet različitih lokacija u južnom Grenlandu te inuitsko lovno područje Aasivissuit – Nipisat.