Fascinantni grad na rubu provalije nekad se smatrao “sramotom Italije”, a danas je kulisa za hit filmove i omiljena turistička atrakcija
Jedan od najstarijih stalno naseljenih gradova na svijetu, UNESCO-va svjetska baština, Europska prijestolnica kulture za 2019. godinu, mjesto u kojem se nalazi jedna od najstarijih kršćanskih crkava, arhitektura koja i danas nadahnjuje arhitekte… Sve je to Matera, impresivni talijanski gradić koji je smješten na rubu provalije i posljednjih godina poput moćnog magneta privlači turiste iz cijelog svijeta. Matera je poslužila i kao prekrasna kulisa za mnoge poznate filmove, poznata je i po svojoj ukusnoj hrani, ali prije svega po dugoj povijesti koja skriva nevjerojatne priče.
MATERA: GRAD KOJI JE PREOKRENUO SUDBINU I POSTAO TURISTIČKA SENZACIJA
Ovaj zadivljujući grad u Basilicati smatran je “sramotom Italije” 1950-ih zbog ekstremnog siromaštva i raširenih bolesti u svojim drevnim četvrtima. Stanovnici su živjeli u špiljama, s velikim obiteljima i stokom naguranim u jednoj kolibi. Malarija je harala, a struja, vodovod i pitka voda su bili nepoznanica. Djeca su umirala mlada, bilo zbog bolesti ili gladi. Velika većina ljudi bila je prisiljena napustiti svoje domove, a Matera, vjerojatno treći najstariji grad na svijetu nakon Alepa i Jerihona, ostao je pust i napušten – prvi put u svojoj bogatoj deset tisuća godina dugoj povijesti.
Ipak, danas Matera proživljava procvat s obiljem turista koji žele posjetiti ovu izvanrednu destinaciju koja je jedna od dvije europske prijestolnice kulture za 2019. godinu (druga je bila Plovdiv u Bugarskoj). Ulaganja su počela pristizati od kasnih 1980-ih, a iako se obitelji koje su bile prisiljene napustiti grad nikada nisu vratile, mnogi od njihovih potomaka su se vratili i otvorili prekrasne hotele i restorane.
Matera je dobila značajan poticaj kada je 1993. godine proglašena svjetskom baštinom, a još jedan veliki trenutak bio je kada je poslužila kao kulisa za kontroverznu Muku Kristovu, film Mela Gibsona iz 2004. godine. Zapravo, filmaši su potpuno opčinjeni ovim gradom, a najnoviji blockbuster o Jamesu Bondu, film “Za smrt nema vremena”, nije odolio Materi kao spektakularnoj kulisi svoje priče.
GRAD JE POZNAT PO SVOJIM “SASSI” ČETVRTIMA, KOJI SU ZAPRAVO DREVNI SUSTAV IZDUBLJENIH ŠPILJA U STIJENAMA
Dvije kamene četvrti, Sasso Caveoso i Sasso Barisano, oblikovane su u prirodnim špiljama koje su tijekom tisućljeća bile iskopavane i proširivane. Poput labirinta, ove četvrti obiluju blijedim vapnenačkim crkvama, starim samostanima i palačama, fascinantnim kućama… Kada sunce obasja ova povijesna blaga tijekom dana, pogled na njih jednostavno oduzima dah, dok se u trenucima kada zrake sunca lagano blijede u sumrak, oni postaju izvor čarolije koji može izazvati suze oduševljenja.
Od 9. stoljeća Sassi su bili dom čvrsto povezane zajednice zemljoposjednika, obrtnika i trgovaca, a kasnije i seljaka i pastira, koji su se prilagodili životu u uglavnom neplodnom, kamenitom okruženju. Njihovi kameni domovi pogodovali su hladnim zimama i vrućim pustinjskim ljetima, a špilje koje su iskopali u mekom vapnencu iza svojih domova bile su idealne za skladištenje hrane jer su održavale stalnu temperaturu.
Jedna od neizostavnih atrakcija Matera su i njezine “chiese rupestri” – crkve uklesane u stijene. Nalaze se ne samo u samom gradu, već i u Parku kamenih crkava, koji se prostire preko rijeke Gravine, s više od 150 crkava koje možete posjetiti uz pratnju vodiča. Ovdje se nalazi Crkva Svete Lucije koja je izgrađena u pećini i smatra se jednom od najstarijih kršćanskih crkava na svijetu.
Kao prava prijestolnica kulture, Matera se ponosi i obiljem muzeja, uključujući Arheološki muzej s kolekcijom grčkih vaza iz 4. i 5. stoljeća, Muzej srednjovjekovne i moderne umjetnosti, koji obuhvaća remek-djela Carla Levija, te Muzej suvremene skulpture, u kojem se vrhunska umjetnička djela smjestila u stoljetne špilje.
IZVORNA JELA MATERA: OKUSITE TRADICIJU U UDOBNOSTI PEĆINSKE TAVERNE
Ovdje ćete pronaći i bogatu kulinarsku tradiciju. Restorani s ponosom predstavljaju bazilikanske specijalitete, poznate i kao lukanska kuhinja, prema drevnom nazivu regije. U njihovoj kuhinji dominiraju žitarice, mahunarke i povrće, uz umjerene količine mesa i sira. Jedna od preporučenih destinacija je udobna pećinska taverna La Focagna u kojoj možete kušati jednostavna, pristupačna jela poput crapiate, ukusne juhe od graha poslužene s tostiranim Matera kruhom, ili orecchiette s češnjakom cime di rapa (lisnata kupusnjača) koja oduševljava nepce.
