U predgrađu Splita otkriveno je naselje staro oko 3500 godina: arheolozi su pronašli kuće, peći i grobove

Split je drugi po veličini grad u Hrvatskoj i jedna od najpoznatijih hrvatskih turističkih destinacija. Ima dugu i ponosnu povijest, no mnogi ne znaju da se u njegovom predgrađu krije naselje koje je čak i starije od tog dalmatinskog bisera!  Posljednjih godina arheolozi u Stobreču otkrivaju ostatke nekadašnjeg života u brončano doba, mnogo prije dolaska Grka i Rimljana. Stobreč je formalno splitsko prigradsko naselje i popularno turističko mjesto, ali ima vlastitu uzbudljivu povijest koja mnogima prolazi ispod radara.

Stobreč je arheolozima odavno poznat kao mjesto antičkog Epetija, odnosno Epetiona. No opsežna zaštitna istraživanja započeta 2024. godine, najveća dosad provedena na ovom lokalitetu, otvorila su i mnogo starije poglavlje njegove povijesti. Prema dosad dostupnim informacijama, najraniji nalazi sežu približno u 1500. godinu prije Krista, a detaljna obrada materijala još traje.

U znanstvenom radu Marine Ugarković i Nike Romca, objavljenom na stranici Hrčak, opisani su dijelovi helenističkih obrambenih bedema i kule, rimska prometnica i sustav odvodnje, te kasnoantički objekti. Među tim slojevima prvi su put nedvojbeno potvrđeni i ostaci ranijeg prapovijesnog naselja. Već u istraživanjima obuhvaćenima tim radom dokumentirano je više od 100.000 ulomaka predmeta i drugih pokretnih nalaza iz različitih razdoblja. Tlo pod Stobrečem pokazalo se kao golema arhiva života koji se ovdje stoljećima mijenjao i nadograđivao.

U razgovoru za Slobodnu Dalmaciju arheolog Niko Romac opisao je i nalaze peći, moguće namijenjenih pripremi hrane, te cjelovitih keramičkih posuda: pladnjeva, šalica i vrčeva. Upravo takvi predmeti približavaju nam davne stanovnike Stobreča. Netko ih je izrađivao, uzimao u ruke i koristio u svojoj svakodnevici. Prema tragovima gorenja i rasporedu ostataka, istraživači pretpostavljaju da je kuća stradala u požaru. Među posebno osjetljivim nalazima zabilježen je i grob novorođenčeta u njezinu podu.

Otkriće je otvorilo i pitanje budućnosti lokaliteta. Prema odgovoru Ministarstva kulture i medija koji je Dalmacija Danas objavila 15. listopada 2026., za prezentaciju arheološke baštine predviđena je zona od približno 3000 četvornih metara. Na dodatnih oko 2500 četvornih metara moguća je gradnja, ali ona ovisi o rezultatima daljnjih istraživanja. Osjetljivi brončanodobni nalazi zahtijevaju posebnu zaštitu. Ministarstvo navodi da bi se peći i nalaz interpretiran kao gumno trebali premjestiti u Arheološki muzej u Splitu, dok bi se izgled naselja mogao prikazivati trodimenzionalnim modelima i virtualnim rekonstrukcijama. Arheološki park zasad postoji samo kao ideja, a vrijeme će pokazati hoće li ona biti realizirana.

Stobreč je smješten na poluotoku istočno od Splita, u blizini ušća Žrnovnice. U središnjem dijelu mjesta nalaze se pješčane i šljunčane plaže, dok prema jugozapadu obala postaje stjenovitija. Zbog lijepih plaža i blizine Splita popularno je ljetno odredište, a blizina Peruna i Mosora otvara mogućnosti i za izlet u prirodu.

A zanimljivo je da i samo ime Stobreča čuva uspomenu na njegovu dugu prošlost. Kako navodi Hrvatska enciklopedija, arheolog Frane Bulić današnji je naziv mjesta etimološki povezao s imenom svetog Lovre, odnosno rimskog mučenika Laurencija, kojemu je bila posvećena ovdašnja ranokršćanska bazilika. U njezinoj je apsidi poslije uređena crkvica svetog Lovre, kasnije posvećena Gospi od Karmela. Uz sačuvane ostatke antičkih bedema, to je još jedan podsjetnik da se u Stobreču različita razdoblja povijesti mogu susresti tijekom sasvim obične šetnje.