Jedna od najmanjih europskih država ima tri službena jezika, 70 dvoraca i moto: “Želimo ostati ono što jesmo”

Luksemburg je možda jedna od najmanjih država Europe, no nemojte dozvoliti da vas prvi dojam zavara: na maloj površini kriju se brojne zanimljivosti i atrakcije. Ova je zemlja specifična po mnogočemu, a neke od zanimljivosti vezanih uz nju koje ćemo navesti u nastavku teksta mogle bi vas ponukati da je uvrstite na popis pod naslovom ‘posjetiti u što skorijem roku’. Za početak, službeni je naziv Luksemburga “Veliko vojvodstvo Luksemburg”, što znači da Luksemburg ima velikog vojvodu. Tu dužnost trenutno obavlja Henri, koji je na prijestolje sjeo nakon abdikacije njegova oca 2000. godine.

Mnogo o samom Luksemburgu govori i službeni moto zemlje, koji glasi “mir wëlle bleiwe wat mir sinn”, u prijevodu “želimo ostati ono što jesmo”. Upravo ta rečenica pokazatelj je poprilično burne prošlosti koju je ta zemlja imala, ali i želje da ostane neovisna. Naime, mogli bismo reći da su se njome tijekom povijesti “loptale” velike europske sile i da je prelazila iz ruke Francuza u ruke Španjolaca pa Austrijanaca pa natrag kod Francuza.

Neutralnost Luksemburga nisu poštivali ni Nijemci, niti u prvom niti u Drugom svjetskom ratu. Kako god bilo, teritorij mu se kroz sve te godine smanjivao – s nekadašnjih 10,700 kilometara četvornih sveden je na današnjih 2,586 kilometara četvornih. No, iako je malen, Luksemburg ipak nije najmanji. Od njega su manji Vatikan, Monako, San Marino, Lihtenštajn, Malta i Andora.

Luksemburg je poznat kao iznimno sigurna zemlja. Čak je 2019. godine ponio i naslov najsigurnije zemlje na svijetu, a u cijeloj državi postoji samo 2800 policajaca te tri zatvora. Ujedno je i jedna od najbogatijih na svijetu, odnosno nalazi se u samom vrhu. Isto tako je, prema podacima iz 2023. godine, zemlja s najvišom minimalnom plaćom na svijetu. Ona je tada iznosila 2571 euro mjesečno.

Možda malen “stasom”, Luksemburg je velik na međunarodnoj pozornici. Primjerice, s Belgijom i Nizozemskom je oformio carinsku uniju Benelux, bio je jedna od zemlja osnivačica Europske ekonomske zajednice koja je kasnije postala EU te NATO-a. Schengenski sporazum potpisan je u tamošnjem selu Schengenu, a glavni je grad dosad dva puta bio proglašen gradom kulture te je jedini kojem je to pošlo dosad za rukom. Isto tako, Luksemburg je i sjedište Europskog suda.

Glavni grad Luksemburga, Luksemburg, osnovan je 963. godine, izgradnjom luksemburškog dvorca Lucilinburhuc. Pretpostavlja se da je na istom mjestu utvrda postojala još u rimsko doba. No, ono što je specifično jest tamošnji ekstenzivni obrambeni sustav podzemnih tunela i kazemata koji su proglašeni i svjetskom baštinom pod zaštitom UNESCO-a. Radi takvog neprobojnog obrambenog sustava grad su znali nazivati i Gibraltarom sjevera.

Nakon što su izgubili svoju obrambenu funkciju, kazamati su služili i kao uzgajalište gljiva, koncertna dvorana, sklonište, podrum sa šampanjcima… Danas su prvoklasna atrakcija grada. No, tamošnji dvorac iz kojeg se razvio grad nije ni približno jedini u zemlji. Luksemburg ih broji najmanje 70.

Luksemburg ima relativno mali broj stanovnika, njih oko 600 tisuća, no gotovo polovica njegove radne snage dolazi iz inozemstva, prvenstveno Francuske. Riječ je o radnicima koji svaki dan putuju preko granice. Povrh toga, vrlo je zanimljiva i jezična situacija u toj zemlji. Luksemburg ima tri službena jezika – luksemburški, francuski i njemački. Zakoni su, primjerice, pisani na francuskom. Parlament raspravlja na luksemburškom. U predškoli se uči luksemburški, ostala dva u osnovnoj školi.

Luksemburg je inače najmotoriziranija država u Europskoj uniji. Naime, na tamošnjih 1000 stanovnika dolazi čak 681 automobil. S druge strane, Luksemburg je i prva država na svijetu koja je javni prijevoz učinila besplatnim. On je besplatan i za lokalno stanovništvo i za posjetitelje, doduše sve osim prvog razreda. U tom slučaju plaćate kartu.

Luksemburška zastava izgleda gotovo identično kao i nizozemska, no nisu iste. Poredak i načelni odabir boja je isti, no razlikuju se u nijansama plave i crvene. Čak se koketiralo s mogućnošću promjene, no inicijativa se nije nešto uhvatila. Povrh svega, zemlja je poznata i po proizvodnji vina (posebno se ističe regija Moselle), a njihov je bivši premijer Xavier Bettel postao prvim liderom EU koji je sklopio istospolni brak.