U hrvatskom mjestu koje zovu “Europa u malom” žive pripadnici čak 10 nacionalnih manjina. Njegova je povijest impresivna
U mjestu nedaleko od Novske već više od stoljeća žive potomci čeških, slovačkih i ukrajinskih doseljenika, koji i danas njeguju kulturnu baštinu svojih predaka

Kad biste nekoga pitali gdje se u Hrvatskoj nalazi „Europa u malom”, teško da bi mu prvo na pamet palo malo mjesto nedaleko od Novske. Možda bi spomenuo Zagreb, Rijeku ili neki istarski gradić u kojem su se stoljećima isprepletale različite kulture. No tim se zanimljivim nadimkom ponose Lipovljani, malo mjesto u zapadnoj Slavoniji koje ima manje od 2000 stanovnika, ali zato povijest kakvom se ne mogu pohvaliti ni mnogo veći gradovi. U njemu već generacijama zajedno žive Hrvati, Slovaci, Česi, Ukrajinci i pripadnici brojnih drugih naroda…
U MJESTU S MANJE OD 2000 STANOVNIKA SUSREĆU SE RAZLIČITE EUROPSKE KULTURE
Lipovljani se nalaze u Sisačko-moslavačkoj županiji, nedaleko od Novske i Kutine. Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2021. godine, u samom naselju žive 1902 stanovnika, dok cijela općina ima njih 2807. Iako je riječ o manjem mjestu, s tipičnim obiteljskim kućama, školom, crkvama, trgovinama i parkom u središtu, povijest ovog kraja zaista je impresivna.
Lipovljani su, naime, poznati po velikom broju nacionalnih manjina. U lokalnim turističkim i povijesnim prikazima spominje se čak 10 nacionalnih manjina koje žive na području općine. Najbrojniji su Ukrajinci, zatim Slovaci i Česi, a među stanovnicima su i pripadnici srpske, albanske, bošnjačke, mađarske, njemačke, slovenske i talijanske nacionalne manjine.
KAKO SU LIPOVLJANI POSTALI „EUROPA U MALOM”?
Kako bismo razumjeli zašto su Lipovljani dobili nadimak “Europa u malom”, moramo se vratiti u 19. stoljeće. U to su se vrijeme mijenjale gospodarske prilike u ovom dijelu Hrvatske, razvijalo se šumarstvo, a ljudi su u potrazi za poslom i boljim životnim uvjetima dolazili iz različitih krajeva tadašnje Habsburške Monarhije.
Među doseljenicima bili su Slovaci, Česi, Ukrajinci, Nijemci i Mađari. Dolazili su sa svojim obiteljima, znanjima, jezikom i običajima. Neki su se bavili poljoprivredom, drugi obrtima i šumarstvom. S vremenom su ovdje izgradili svoje domove, osnovali obitelji i počeli stvarati novi život. Njihova su djeca zajedno išla u školu i odrastala, susjedi su se družili, pomagali jedni drugima i okupljali na proslavama. Iako su dolazili iz različitih krajeva Europe, svakodnevni ih je život povezivao, a običaji i tradicije koje su donijeli sa sobom polako su postajali dio života cijelog mjesta.
U LIPOVLJANIMA POSTOJI SLOVAČKA ETNO KUĆA KOJA ČUVA STARE USPOMENE, A VELIKU ULOGU U KULTURNOM ŽIVOTU IMA I UKRAJINSKA ZAJEDNICA
Jedno od mjesta na kojem se ta povijest može posebno dobro upoznati jest Slovačka etno kuća. Nalazi se u Željanskoj ulici, a riječ je o tradicijskom objektu u kojem je uređena etnografska zbirka posvećena životu slovačke zajednice. Ondje se čuva staro pokućstvo, kućanski pribor i različite sitnice koje su nekada bile dio svakodnevnog života. Ti stari predmeti nam mogu dočarati kako su ljudi nekad živjeli, pripremali hranu, uređivali svoje domove i obavljali poslove prije nego što su moderne kuhinje, električni uređaji i trgovine postali nešto što nam je normalno i svakodnevno koristimo.
Veliku ulogu u kulturnom životu Lipovljana ima i ukrajinska zajednica. Kulturno-prosvjetno društvo Ukrajinaca „Karpati” osnovano je 1992. godine, a njegovi članovi njeguju ukrajinsku pjesmu, ples, jezik i gastronomsku tradiciju. Slično vrijedi i za češku zajednicu. Današnja Češka beseda Lipovljani osnovana je 2004. godine s ciljem da nastavi tradiciju nekadašnje Čehoslovačke besede. Kroz svoje pjevačke, glazbene, folklorne i druge skupine okuplja stanovnike koji žele očuvati kulturno nasljeđe svojih obitelji. Naravno, sve te priče najbolje ćete doživjeti na Lipovljanskim susretima, predivnoj manifestaciji koja se održava svakog kolovoza, a ujedno i najvećem događanju u Hrvatskoj koje je posvećeno nacionalnim manjinama.











