Najveći dvorac na svijetu krije sobu u koju smije ući samo 7 ljudi! Za obilazak cijelog kompleksa trebat će vam čitav dan

Srce Europe, Zlatni grad i grad stotinu tornjeva samo su neka od imena kojima se opisuje češka prijestolnica Prag, gospodarski i kulturni motor te zemlje. U tom gradu, koji osvaja na prvi pogled, uzdižu se veličanstveni tornjevi najvećeg dvorca na svijetu. Praški dvorac jedan je od najvažnijih simbola Češke, ujedno i jedna od njezinih najposjećenijih atrakcija te mjesto u kojem stoljećima žive kultura, povijest i politika.

Praški dvorac, odnosno Pražský hrad, nije jedinstvena građevina ni u pogledu oblika ni u pogledu arhitektonskih stilova. Riječ je o impresivnom kompleksu koji obuhvaća brojne palače, sakralna zdanja, dvorišta i vrtove, a upravo ta raznolikost čini ga nositeljem Guinnessova rekorda.

Praški dvorac, naime, smatra se najvećim dvorcem na svijetu i svojim razmjerima doista djeluje poput malog grada unutar grada. Ujedno je i najposjećenije zdanje u Češkoj, koje svake godine privlači milijune posjetitelja, a samo prošle godine obišlo ga je više od dva i pol milijuna ljudi.

U najvećem dvorcu na svijetu postoji prostorija u koju smije ući samo sedam ljudi. Riječ je o riznici u katedrali sv. Vida, u kojoj se čuvaju krunski dragulji Češke, među njima i slavna kruna sv. Vjenceslava iz 14. stoljeća. Vrata te riznice imaju čak sedam brava, a ključevi se nalaze kod sedam najvažnijih ljudi u državi, primjerice premijera i predsjednika. Samo predsjednik može narediti njihovo javno izlaganje, a da bi se vrata otvorila, mora se okupiti cijela sedmorka. No ta fascinantna prostorija tek je mali dio golemog kompleksa za čiji obilazak treba izdvojiti cijeli dan.

Praški dvorac smješten je na vrhu brežuljka na lijevoj obali rijeke Vltave. Proteže se na više od pola kilometra duljine, točnije na 570 metara, dok mu širina doseže 130 metara. Nastajao je postupno kroz stoljeća, a izgled kakav danas poznajemo oblikovan je ponajviše u drugoj polovici 18. stoljeća.

Cijeli kompleks prostire se na impresivnih sedamdeset tisuća četvornih metara i nalazi se na Popisu svjetske baštine pod zaštitom UNESCO-a, a unutar njegovih zidina smještena je i rezidencija češkog predsjednika. Želite li ga razgledati temeljito, za obilazak ćete morati izdvojiti cijeli dan. Uz to, upravo se s Praškog dvorca otvaraju neki od najljepših panoramskih pogleda na Prag.

Počeci Praškog dvorca sežu u deveto stoljeće, kada je na tom mjestu podignuta crkva Djevice Marije, a tijekom sljedećih stoljeća nastajala su i brojna druga zdanja u različitim arhitektonskim stilovima. Danas se ondje isprepliću romanička, gotička, renesansna i barokna arhitektura, pa gotovo svaka građevina zaslužuje posebnu pozornost. Ipak, jedno zdanje posebno se izdvaja. Riječ je o katedrali sv. Vida, čiji visoki tornjevi dominiraju kompleksom i čine je njegovim najupečatljivijim simbolom, a gradila se punih šest stoljeća.

Od drugih sakralnih zdanja, a unutar kompleksa ih ima ukupno četiri, ističe se i bazilika sv. Jurja koja je, među ostalim, poznata po svojim tornjevima. Oni se, kako su različite debljine, popularno nazivaju Adam i Eva, a sama je bazilika najstarije očuvano zdanje unutar kompleksa. Svojom se ljepotom, ali i pogledima na grad, hvale Kraljevski i Južni vrtovi…

Od palača su najpoznatije Stara kraljevska palača, Nova kraljevska palača i Belvedere te palača Lobkowicz koja u biti predstavlja jednu privatnu palaču unutar kompleksa. Od dvorana unutar kompleksa najslavnije su pak Vladislavska i Španjolska dvorana. U prvoj su se održavali viteški turniri, druga je poznata po akustici.

Posebna je priča i Zlatna ulica iz 16. stoljeća, nastala nakon gradnje sjevernog zida dvorca. Ona definitivno predstavlja jednu od najvećih atrakcija kompleksa i svojevrsni vremeplov u povijest tog područja. Ime je, pretpostavlja se, dobila zahvaljujući zlatarima koji su djelovali u njoj, a svojedobno je, kada je Praški dvorac bio centar astrologije i okultnog, bila i dom alkemičarima koje je car Rudolf II angažirao ne bi li mu stvarali zlato… U istoj ulici, koja je privlačila i umjetnike, na broju 22 godinu svog života, od 1916. do 1917., proveo je i slavni Franz Kafka.