Kameniti jadranski otočić, sa svjetionikom koji čuva ribare i moreplovce, možete prehodati u samo nekoliko minuta

Najsunčaniji hrvatski otok, jedan od najboljih europskih otoka u različitim izborima svjetskih medija, otok koji spaja povijest, prekrasnu arhitekturu i kristalno plavo more… Sve je to Hvar, opjevana sunčana oaza Dalmacije s čak 956 spomenika, od kojih je 6 zaštitio UNESCO. Nedaleko od centra grada Hvara, na dvadesetak minuta šetnje od slavnog najvećeg trga u Dalmaciji, nalazi se plaža Pokonji Dol. S nje se pruža pogled na istoimeni otočić smješten nedaleko od uvale, koji izgleda kao da ga je nacrtao AI. Otočić Pokonji dol malen je, ali prepun šarma i ljepote. Upoznajmo ga!

Otok, odnosno otočić Pokoji dol je dugačak i širok tek 150 metara, s duljinom obale od samo 470 metara. Obala je kamenita i oštra, na prvi se pogled čini – ni po čemu poseban. Ali kad ga vidi onako okupanog plavetnilom Jadrana, gotovo pravilnog oblika, čovjek poželi istražiti svaki kamen i s njegovog tla uživati u pogledu na pučinu i obalu Hvara u daljini. Od Hvara je udaljen tek kilometar i pol, a njegov je najprepoznatljiviji simbol svjetionik, smješten točno na sredini.

Svjetionik je izgrađen 1872. godine i još je u funkciji. Izgradile su ga austrougarske vlasti s ciljem da zaštitite lokalne mornare i ribare od opasnih grebena u okolici. Prema informacijama na stranici tvrtke Plovput, koja brine o hrvatskim svjetionicima, svjetionik nema stalnu svjetioničarsku posadu niti pripada onima u kojima se može rezervirati smještaj. Njegova kula visoka je 15 metara i s nje se pruža divan pogled na more, Hvar u daljini i okolne otoke.

Otočić Pokonji dol nema, jasno, stalnih stanovnika, no ljeti je često odredište izletnika iz Hvara. Uvala Pokonji dol, koja se nalazi točno preko puta, jedna je od najvećih i najuređenijih šljunčanih plaža u gradu Hvaru, navodi stranica Visit Hvar, pa u vizuri otoka uživaju tisuće turista.

Otočić Pokonji dol pripada skupini Paklenih ili Paklinskih otoka, slikovitom arhipelagu uz južnu obalu Hvara. “Pakleni otoci su dobili ime prema paklini, vrsti borove smole, koja se koristila u brodogradnji. Kao posljedica lokalnog dijalekta, iskrivljavanjem riječi “paklina”, skupina se naziva i „Pakleni otoci”, mada sam naziv nema veze s “paklom”. Hvarani Paklene otoke u svakodnevnom govoru nazivaju i Škȍji,” navodi stranica Pakleniotoci.eu.

Najpoznatiji Pakleni otoci su Sveti Klement, najveći i najposjećeniji, na kojem se nalazi i slikovita Palmižana, te Marinkovac, nešto manji ali atraktivan za dnevne izlete. Većina Paklenih otoka je nenaseljena, ali ljeti su puni života jer brodovi iz Hvara svakodnevno prevoze posjetitelje željne istraživanja, kupanja, ronjenja i uživanja.