Magični otok prekrasnih plaža, beskrajnih polja lavande i najljepših zalazaka sunca krije i 936 spomenika od kojih je 6 zaštitio UNESCO

Jelsa (Foto: Shutterstock)
piše Putni Kofer

Autentična mediteranska arhitektura, originalne kamene kuće koje odišu starim vremenima, prekrasne nijanse plave i zelene boje, opojni mirisi cvijeća i raskošni grmovi lavande, najljepši zalasci sunca, netaknuta priroda… Sve je to Hvar, najsunčaniji hrvatski otok koji je nebrojeno puta okrunjen titulom najljepšeg i najatraktivnijeg otoka u Europi. Zahvaljujući tisućljetnoj i bogatoj povijesti, danas se Hvar može pohvaliti s 936 spomenika od čega su 6 zaštićeni pod UNESCO-om, prvim građanskim kazalištem u Europi, ali i ljudima koji su ostavili neizbrisiv trag u domaćoj kulturi i svjetskoj literaturi poput Hanibala Lucića te Petra Hektorovića. Ako putujete ovog ljeta i odmor je za vas puno više od samog sunca i mora, onda je UNESCO baština na magičnom otoku Hvaru neprocjenjivo blago koje ne smijete propustiti doživjeti.

U kojoj je državi najveća minimalna plaća? Rekorder je europska zemlja u kojoj nitko ne radi za manje od 2500 eura

STAROGRADSKO POLJE: NAJBOLJE SAČUVAN ANTIČKI – GRČKI KRAJOLIK NA SREDOZEMLJU

Ovaj prekrasni kulturni krajolik, koji je UNESCO upisao na popis svjetske baštine 2008. godine, zajedno sa starom gradskom jezgrom Staroga Grada, predstavlja jedan od najbolje očuvanih primjera grčke podjele zemljišta na Mediteranu. Starogradsko polje, koje je oduvijek nazivano “trbuh otoka Hvara”, omogućavalo je život tijekom tisućljeća i prehranjivalo njegove stanovnike. Danas, većinom je zasađeno vinovom lozom i maslinama. Nakon što su Grci doselili na Hvar 385. godine prije Krista, zemlju su podijelili pomoću suhozida na oko 70 parcela dimenzija 1×5 grčkih stadija (180×900 m). Rimljani su, nakon što su došli na otok, prihvatili grčku podjelu zemljišta te sagradili villae rusticae, gospodarsko-ladanjske objekte.

„ZA KRIŽEN”: TRADICIONALNA PROCESIJA KOJA SE ODRŽAVA VEĆ PET STOLJEĆA

Ako se tijekom uskršnjeg tjedna zaputite na otok Hvar, imat ćete priliku sudjelovati u procesiji ”Za križen”. Ona će vas povesti na putovanje kroz vrijeme. U noći s Velikog četvrtka na Veliki petak iz Vrboske, Jelse, Pitva, Vrisnika, Vrbanja i Svirča kreće povorka vjernika, tradicijski običaj koji za Hvarane znači više od života, a pobožno se štuje već pet stoljeća. Duboki muški glasovi koji pjevaju kroz noć daju procesiji posebno ozračje. Njemu doprinosi i tradicija da svako domaćinstvo u selima koja sudjeluju u procesiji ostavi upaljeno svjetlo kroz cijelu noć.

Kultni obrok koji je simbol hedonizma i okupljanja oko stola ima samo jedno pravilo: hrana mora biti ukusna, domaća i pripremljena s ljubavlju

ČIPKA OD AGAVE: PREPOZNATLJIVI SUVENIR OTOKA HVARA

Fenomen čipkarstva u Hrvatskoj vezan je uz tri središta, Pag, Lepoglavu i Hvar, a na otoku Hvaru, piše starogradsko-polje.com, izradu ”čipke od agave” njeguju časne sestre benediktinke, čiji se samostan smjestio unutar zidina “Grode”. Ove predane časne sestre su razvile jedinstvenu tehniku obrade čipke koju stvaraju iz listova agave, berući ih u proljeće. Pažljivim izvlačenjem tankih bijelih niti iz ove prepoznatljive mediteranske biljke, umjetnički oblikuju čipku bez uporabe ikakvih podložaka ili šablona. Svaka časna sestra izražava vlastiti umjetnički izričaj kroz svoje rukotvorine, čineći svaku čipku jedinstvenim i posebnim remek-djelom.

KLAPSKO PJEVANJE: OŽIVLJAVANJE PROŠLOSTI KROZ VIŠEGLASNU MELODIJU

Zarazni dalmatinski mentalitet prelio se je i na glazbu i, doista, malo tko ostane ravnodušan kada čuje taj ”a capella” vokalni izričaj koji tako lijepo oslikava dalmatinski sentiment. Klapsko pjevanje je organizirano pjevanje među skupinom ljudi, a pretpostavlja se kako je nastalo u 19. stoljeću kada su se radnici poslije težačkog rada i ribarenja okupljali u konobama i, uz brudet i domaće vino, višeglasno pjevali svoje pjesme o životu, moru, suncu i Dalmaciji. To je sociološki, ali i umjetnički, etnološki i glazbeni izričaj koji je postao prepoznatljivi brend mediteranskog dijela Hrvatske.

MEDITERANSKA PREHRANA: SLATKA SIMFONIJA MIRISA I OKUSA

Kada u Dalmaciji domaćin želi svome gostu predstaviti najbolje od gastronomske tradicije ovoga kraja, na stolu će se naći rižoto, brudet i pašticada. Osim što se radi o vrhunskim jelima koja su puna arome i mirisa Mediterana, njihov specifičan način pripreme iskristalizirao se kao najzdraviji u Europi te ga je prepoznao UNESCO svrstavši ga na reprezentativnu listu svjetske nematerijalne kulturne baštine.

Pogodni geografski uvjeti kao što su spoj mora, kopna i užarenog sunca pružaju idealne mogućnosti za proizvodnju domaćih namirnica pa su tako autohtona dalmatinska jela i kuhinja nezamislivi bez maslinovog ulja, ribe i plodova mora te začinskog bilja od kojeg se najviše koristi lovorov list, kadulja i ružmarin.

SUHOZIDNA GRADNJA: UMIJEĆE IZRADE KONSTRUKCIJA OD KAMENA BEZ UPOTREBE VEZIVNOG MATERIJALA

Proizašla iz čovjekove duboke potrebe za pronalaskom i zadržavanjem zemlje, na kojoj će moći uzgajati ključne mediteranske kulture koje čine temelj njegove prehrane, stvorena je impozantna suhozidna gradnja. Ona je postala zaštitni i prepoznatljiv znak ne samo otoka Hvara, već i cijelog mediteranskog okruženja. Ova posebna gradnja, koju nazivamo “usuho”, predstavlja umijeće izrade konstrukcija od kamena bez upotrebe vezivnog materijala. U užem smislu, odnosi se na zidanje lomljenim kamenom s minimalnom ili čak bez obrade. Već dok s morske pučine prilazite otoku Hvaru, vaš pogled će zastati na okolnim brdima koja se isprepliću pravilnim i krivudavim linijama oblikovanim od kamenog bogatstva.

PODIJELI ČLANAK