Mirni otok u blizini Zadra nema ni trgovina ni kafića, stanovnika je manje od 50, a 80 posto površine prekrivaju mu šume

Izdižući se iz Jadrana poput neobične planine, Sestrunj je jedan od onih nerazvikanih otoka koji već na prvi pogled oduzimaju dah. Skriveni dragulj Zadarske županije možda jest malen, no čak 80 posto njegove površine, koja iznosi tek 15,12 kilometara kvadratnih, prekrivaju šume. U kombinaciji s morskim plavetnilom, on je prava zelena oaza i najbolje čuvana tajna zadarskog arhipelaga. Jedino istoimeno naselje leži na uzvisini s koje puca divan pogled na susjedne otoke, a njegove kamene kućice ponosno čuvaju duh starih vremena i šarm autentične Dalmacije.

Sestrunj je otok bez ijedne trgovine i s tek 48 stanovnika, a od Zadra ga dijeli svega 15 kilometara zračne linije. Okružen je čak trima kanalima: Sestrunjskim na jugoistoku, Rivanjskim na sjeverozapadu i Srednjim na jugu, što itekako doprinosi njegovoj izoliranosti te netaknutosti.

Obala mu je razvedena, osobito na jugoistoku, gdje su uvale Kablin, Hrvatinj, Muline i Triluke, svaka sa svojom specifičnom atmosferom. Pristanište u Kablinu s kopnom ga povezuje brodskim i trajektnim linijama, a ondje je i uljara, koja svjedoči o bogatoj tradiciji maslinarstva.

Ako volite mir i neposredan kontakt s prirodom, uvala Hrvatinj potpuno će vas osvojiti. Okružena je borovima i čempresima, a od 2018. krasi je i unikatna mozaik klupa. Potpisuje ju umjetnica Božica Kliman, napravljena je od recikliranih materijala i ima motive usko povezane uz bogatu povijest otoka, njegovo kulturno nasljeđe i ribarski identitet.

Sestrunj su još u 10. stoljeću prije Krista naseljavali Liburni, o čemu danas svjedoče vrijedni ostaci grobnih humaka te suhozidna utvrđenja na Gračini i Gračinici. Kasnije su došli i drevni Rimljani, a u srednjem vijeku otok je pripadao posjedima zadarske komune pa su različite plemićke obitelji imale određen utjecaj na njegovu gospodarsku i pravnu upravu.

No mještani su se 1904. napokon izborili za svoju dugo sanjanu samostalnost, otkupivši Sestrunj od obitelji Borelli. Osim ribarstva, jedne od najvažnijih gospodarskih grana na otoku, za vrijeme mletačke vlasti, koja je trajala od 15. pa sve do 18. stoljeća, na Sestrunju su bili aktivni i kamenolomi, a osobito je cvjetala i proizvodnja opeke te crjepova.

Unatoč maloj površini i malom broju stanovnika, jedino naselje na otoku ima čak dvije crkvice: sv. Petra i Pavla iz 16. stoljeća i Gospe od Zdravlja, koja pak datira iz 1602. godine. Sestrunj je, naravno, najbolje posjetiti ljeti. Naime, posljednje subote u srpnju ondje se već tradicionalno održava Sestrunjska noć, tijekom koje možete uživati u lokalnoj gastronomiji, prezentaciji starih običaja i natjecanju poput potezanja konopa.

Atraktivni su i Sestrunjski ljetni karneval, dječje igre u luci Kablin te jedinstvena Šulicada u uvali Hrvatinj, tj. igre na moru koje su namijenjene odraslima. Ovaj zadarski biser iznimno je popularan i među nautičarima te roniocima. Osim toga, otok je idealan i za pješačenje. Njegove staze provest će vas kroz mirisnu makiju, napuštene dvore i arheološke lokalitete, uz nezaboravan pogled na zadarski arhipelag.

Zanimljiva je i činjenica da Sestrunj nema prirodnih izvora vode pa su mještani stoljećima ovisili o kišnici, što dodatno naglašava njihovu povezanost s prirodom i samoodrživ način života. Sve u svemu, posjet ovom jadranskom dragulju definitivno se pamti. Vrijeme ondje sporije teče, a tišina te miris mora i borova podsjećaju nas na ljepotu koja je duboko skrivena u jednostavnosti mirne otočne svakodnevice.