Park prirode nadomak jadranske obale carstvo je zelenila, vode i ptica, a ima i jedinstvenu rijeku koja teče u dva smjera!

Na jugu Hercegovine, s lijeve strane rijeke Neretve, u nestvarno lijepom kraškom ambijentu, smjestila se zelena oaza poznata pod imenom Hutovo blato. Osim što je dom velikom broju biljnih i životinjskih vrsta, ta jedinstvena submediteranska močvara, koja je 1995. godine proglašena Parkom prirode, smatra se i jednim od najvećih zimovališta ptica na području Europe. Otiđite na foto safari, okušajte se u sportskom ribolovu ili jednostavno uživajte u šetnji edukativnom stazom na svježem zraku – tražite li ideju za izlet koji će oduševiti sve generacije, ovaj hercegovački dragulj, koji je od Jadranskog mora udaljen svega 15-ak kilometara, neće vas razočarati!

Pravi raj za ljubitelje outdoor aktivnosti zauzima površinu od čak 8000 hektara, nalazi se na teritoriju općina Čapljina i Stolac, na močvarnom, ravničarskom i brdovitom terenu, s nadmorskom visinom koja se proteže od jednog do 588 metara. Slijevajući se u udoline i depresije, kraške ponornice i površinske vode s okolnih područja stvaraju mnoga jezera, jaruge, ali i rijeku Krupu, dok visoka razina podzemne vode utječe na pojavu stalnih i povremenih izvora te vrela.

Spomenuta Krupa glavni je vodotok Hutova blata. Dugačka je devet kilometara, a prosječna dubina joj je oko pet metara. Ova rijeka jedinstvena je u čitavoj Europi jer teče u oba smjera – nizvodno i uzvodno. Naime, kad se poveća vodostaj Neretve, ta rijeka potisne Krupu prema njezinom izvorištu, tj. Deranskom jezeru.

A sva jezera u Hutovom blatu međusobno su povezana velikim brojem kanala i jaruga. Neka su i kriptodepresije, što znači da im se dno nalazi ispod razine mora. Među najveća jezera ubrajaju se već spomenuto Deransko, zatim Jelim, Drijen, Orah, Škrka i Svitava. Ovo zadnje zapravo je umjetno, a nastalo je izgradnjom hidroelektrane Čapljina, koja je u pogon puštena 1979.

U vodama Hutova blata, koje su preko Krupe i Neretve povezane s Jadranskim morem, pronaći ćete 22 vrste riba iz 12 porodica, od kojih su endemske. Čak i neke migratorne vrste, poput europske jegulje i cipola glavaša, koje inače obitavaju u slanoj vodi, dolaze u Hutovo blato i prilagođavaju se njegovim slatkovodnim uvjetima.

Na prostoru Parka prirode zabilježeno je i više od 600 biljnih vrsta. Cjelokupni biljni pokrivač čine četiri tipa vegetacije – vodena, močvarna, livadska i šumska. Vodene površine uglavnom prekrivaju lopoč i lokvanj, dok su močvare obrasle trskom, rogozom, šašom i sitom. Šume i livade sastoje se pak od jasena, hrasta, nara, borovice, vrbe, brijesta, johe, kupine, duda, koprive, djeteline…

Nije ni čudo što su ptice ovakav rajski krajolik izabrale za jedno od svojih staništa! A Hutovo blato broji čak 163 vrste i to iz 39 porodica. Naime, sam Park prirode nalazi se na jednom od četiri migratorna puta ptica iz Sjeverne i Srednje Europe prema Aziji i Africi. U periodu seobe, ptice upravo na prostoru Hutova blata pronalaze obilje hrane, ali tišinu i mir za prijeko potreban odmor prije nego što nastave svoj dug i naporan let.

Najveći broj vrsta u Parku je registriran u vrijeme jesenske i proljetne seobe, no velik broj vrsta ondje se također zadržava na zimovanju i gniježđenju. Neke, prvenstveno zbog hrane i povoljnih klimatskih uvjeta, u Hutovu blatu, gdje podižu svoje mlade, ostaju tijekom cijele godine. Mala bijela čaplja, divlja patka, ždral, prepelica, golub grivnjaš, srebrnasti galeb, roda, poljska ševa, siva i žuta čaplja, gak, jastreb, sova, vrana… Popisu nema kraja!

Žuborenje vode, vjetar koji njiše beskrajne zelene površine i milozvučan cvrkut ptica – svi opuštajući zvukovi netaknute prirode čekaju vas u Hutovu blatu! Poželite li produljiti odmor u idiličnoj Hercegovini, na raspolaganju su vam hotel smješten na brežuljku Karaotok u sklopu Parka prirode, ali i privatni smještaj u okolici.