Golema, vrela pustinja i danas fascinira znanstvenike: nitko ne zna koliko je stara, svakim danom je sve veća i bogata je poviješću

Sahara. Legendarno ime, legendarna statistika. Riječ je o jednoj od najslavnijih i najvećih pustinja na svijetu, točnije najvećoj vrućoj pustinji na svijetu te, nakon Antarktičke i Arktičke, trećoj najvećoj općenito. I samo njezino ime znači pustinja, ono je izvedeni oblik arapske riječi za istu, a njezina točna starost i danas predstavlja svojevrsnu misteriju. Neki su joj pripisivali starost od dva do tri milijuna godina, no onda su nova otkrića pokazala da bi mogla biti još starija te da je sušnom postala negdje u periodu od 23 do 5 milijuna godina… U ovom članku vodimo vas na užareni saharski pijesak kroz manje i više poznate činjenice o toj poznatoj pustinji. Neke od njih doista bi vas mogle zapanjiti.

NAJVEĆE SUHO PODRUČJE NA ZEMLJI KOJE SE I DALJE ŠIRI

No, prvo osnove. Sahara obuhvaća većinu Sjeverne Afrike, a popis zemlje kroz koje se proteže poprilično je dug! Maroko, Alžir, Čad, Egipat, Libija, Mali, Mauritanija, Tunis…. Ukratko, veličine je jedne od najvećih zemalja na svijetu, četvrte najveće, dakle Sjedinjenih Američkih Država, a omeđuju je Saharski Atlas i Sredozemno more na sjeveru, Crveno more na istoku i Atlantski ocean na zapadu.

• 

Površina joj iznosi najmanje devet milijuna kilometara četvornih. Od istoka do zapada broji oko pet tisuća kilometara, a i dalje se neprestano širi… Zanimljivo, na tom ogromnom prostoru živi svega 2,5 milijuna ljudi, dakle manje od 0,4 čovjeka po četvornom kilometru.

REKORDNO VISOKE TEMPERATURE, NO PONEKAD U SAHARI PADNE I SNIJEG

Sahara je, klimatski, svijet za sebe. Temperatura u njoj zna doseći doista užarenih 50 stupnjeva Celzijevih. U biti, upravo je u toj pustinji izmjerena i najviša temperatura ikad – 1922. godine vrlo visokih 58 stupnjeva Celzijevih u Libiji. No, prosječna godišnja temperatura joj se kreće oko vrlo ugodnih 20 stupnjeva. U njoj isto tako zna pasti i kiša, a postoje čak i periodi kada je ona nešto učestalija ili pak praćena olujama, što dovodi do bujičnih poplava. U nekim njezinim dijelovima čak zna pasti i snijeg, a njezino su prepoznatljivo obilježje i topli vjetrovi koji dolaze s juga i nose pijesak.

• 

DINE SU JOJ VISOKE DO 180 METARA, NO ONA JE IPAK VEĆINOM STJENOVITA

Jedna stvar oko Sahare doista iznenađuje. Naime, iako bi se – s obzirom na sve dosad navedeno, ali i najčešće fotografije te pustinje – moglo zaključiti da je Sahara većinom pijesak, to ipak nije slučaj. Naime, Sahara je ipak većinom stjenovita pustinja. Dapače, samo 30 posto Sahare čini pijesak, a čak 70 posto kamenje i stijene.

• 

Iako zastupljen manje nego što bi se očekivali, pijesak u Sahari ipak zadivljuje. Dine dosežu visinu i od 180 metara, a u ergovima, tzv. pješčanim morima, odnosno ravnom području prekrivenom dinama koje oblikuje vjetar, pješčani grebeni ponekad se ‘penju’ i do visine od 300 metara. Isto tako, dine se redovito, na godišnjoj razini, pomiču za nekoliko metara pa je riječ o krajoliku koji se uvijek mijenja.

U SAHARI POSTOJI VIŠE OD 20 JEZERA I 90 OAZA

Isto tako, Sahara nije sušna u mjeri u kojoj smo možda skloni pomisliti. Naime, u njoj postoji više od 20 jezera, no osim jezera Čad, koje je jedino slatkovodno jezero u toj pustinji, sva su ostala slana. Isto tako, u Sahari postoji i 90 oaza. Iako to zvuči mnogo, prostor na kojem su raštrkane ipak je pregolem. Sahara su isto tako, osim onih pješčanih, i vulkanske visine. Naime, njezina najviša točka jest vulkan Emi Koussi u Čadu visok 3415 metara. Najniža točka joj je 133 metara ispod razine mora, a riječ je o depresiji Katara u Egiptu.

• 

IAKO SUHA, BOGATA JE ŽIVOTOM, ALI I ARHEOLOŠKIM I PALEONTOLOŠKIM NALAZIŠTIMA

Koliko god se na prvu čina beživotnom, Sahara to nije. Bogata je i biljnim i životinjskim svijetom, s time da su se mnoge tamošnje vrste prilagodile izazovnim uvjetima u kojima žive, a brojni su i dokazi iz nekih prošlih vremena. Naime, osim arheoloških nalazišta, u Sahari su nađena i zanimljiva paleontološka nalazišta, primjerice ostaci 80 milijuna godina starog dinosaura po imenu Mansourasaurus shahinae, dugačkog 10 metara te teškog 5,5, tona. Sahara je, isto tako, zaokupljala i maštu filmaša i bila korištena kao kulisa za jedan od najuspješnijih filmskih serijala ikada – Ratova zvijezda.

•