Samo 25 kilometara od Ljubljane skriva se bajkoviti srednjovjekovni grad! Nerazvikan je, a u njemu vas čekaju slapovi, špilje i dvorci

Raj za ljubitelje prirode, mjesto na kojem se susreću Alpe, Panonska nizina i Sredozemno more… Dobro došli u Sloveniju, zeleno srce Europe! Ovaj put vodimo vas u Škofju Loku, srednjovjekovni grad s nešto više od 12.000 stanovnika, smješten u pokrajini Gorenjskoj u središnjoj Sloveniji. Od prijestolnice Ljubljane udaljen je svega 25 kilometara, a leži u podnožju alpskog planinskog masiva, što znači da ga sa zapadne strane čuva planina Škofjeloško Hribovje, dok istočnim dominira dolina rječice Sore, inače pritoka Save. Bajkovita Škofja Loka status grada stekla je oko 1274. godine. Krase ju prekrasne zidine, šarmantne kuće raspoređene oko dva gradska trga, župna crkva te veličanstven dvorac, u Sloveniji poznat pod imenom Škofjeloški grad.

Ovo čarobno mjesto, u kojem se spajaju tradicija i kreativnost, dom je ”Škofjeloškeg pasijona”, prvog slovenskog dramskog teksta iz 1721. i najveće kazališne predstave na otvorenom. Spomenuto živo remek-djelo, koje je napisao Romuald Štandreški, slovenski kapucin i propovjednik, upisano je na UNESCO-ov reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Original ”Škofjeloškeg pasijona” danas se čuva u gradskoj Kapucinskoj knjižnici.

Čitavo škofjeloško područje ponosi se bogatom arhitektonskom baštinom. Ondje možete vidjeti skromne seoske kuće, ali i veličanstvene dvorce, a daleko najpoznatiji je Škofjeloški grad ili Loški dvorac iz 13. stoljeća. U njemu je danas smješten jedan od najposjećenijih slovenskih muzeja, u kojem možete razgledati impresivne arheološke, kulturno-povijesne, umjetničke, etnološke i prirodoslovne zbirke.

Dvorac je teško stradao u razornom potresu 1511., no kasnije je obnovljen zahvaljujući naporima i zalaganju biskupa Filipa. U dvorištu istog nekoć se nalazila impresivna četverokutna kula, a posjetitelji danas ondje mogu vidjeti i izvrsno očuvanu seosku kuću iz 16. stoljeća, Škoparjevu kuću (Škoparjevu hišu) te dvorski vrt.

Prekrasan je i renesansni dvorac Puštal s dva jednokatna krila, dvokatnom kulom i unutrašnjim arkadnim dvorištem, izgrađen davne 1220. U njegovoj dvorskoj kapeli nalazi se oltarna freska ”Spuštanje s križa” Guilija Quaglija Mlađeg iz 1706., koja se smatra jednim od najvrjednijih umjetničkih djela u Škofjoj Loki. A tu je i dvorac Ajman, podignut u 17. stoljeću u njemačkom renesansnom stilu. Nakon što je oštećen u požaru u Drugom svjetskom ratu, obnovile su ga uršulinke i pretvorile u samostan.

Ponos grada je i Kapucinski ili Kameni most, izgrađen u polukružnom obliku sredinom 14. stoljeća od klesanog kamena te jedan od najstarijih spomenika te vrste u srednjoj Europi. Svakako posjetite i staru gradsku vijećnicu iz 16. stoljeća, koju krase veličanstvene barokne freske, oslikani stupovi, cvijeće i brojni drugi figurativni detalji. Ista je nekoć bila sjedište visokih predstavnika javnog života u Škofjoj Loki, a danas je nezaobilazna turistička atrakcija.

Ovaj slovenski biser ponosi se i višestoljetnom zanatskom tradicijom, koja je savršeno prikazana u nekoliko muzeja u gradu i okolici. Lokalno stanovništvo bavilo se izradom željeza, platna, čipke, češljeva, medenih kruščića, obućarstvom, klobučarstvom… Tako Etnografski muzej Davča čuva vrijedne i rijetke predmete iz života poljoprivrednika, a velik dio njegova postava posvećen je i proizvodnji lana, koja je u prošlosti predstavljala važan izvor prihoda za mještane.

A tu je i Muzej Železniki, sa zanimljivim zbirkama o željezarskoj i drvnoj industriji, smještenima u ljevaonici, tzv. Plavčevoj hiši, koja datira iz prve polovice 17. stoljeća. Na trgu ispred samog muzeja nalazi se i talionica, tj. peć za visoko taljenje, koja je u prošlosti bila glavno postrojenje za proizvodnju sirovog željeza, a danas je prvi zaštićeni tehnički spomenik u čitavoj Sloveniji.

Na škofjeloškom području pronaći ćete i Karlov mlin iz 18. stoljeća, koji je i dan-danas aktivan. U njemu možete kupiti kvalitetno pšenično brašno, različite vrste zobi i ječma, ali i svježe pečeni kruh te druge pekarske proizvode. Valja spomenuti i Fortunov mlin s dva mlinska kamena, koji je izgrađen sredinom 19. stoljeća, a prikazuje bogatu tradiciju mljevenja koja je obilježila gospodarstvo čitave Škofje Loke.

Područje oko ovog slovenskog grada bogato je i prirodnim ljepotama. Naime, brdovit krajolik i dobar vodostaj stvorili su niz prirodnih slapova, a neki od najposjećenijih su Sovpat, Skočnik i Lom. Vrlo popularna turistička atrakcija je i špilja Marijin ponor, pravi labirint uskih tunela koji se protežu 275 metara ispod zemlje i šire zapadno od Škofjeloškog grada. Tijekom dana u špilji živi velika kolonija šišmiša pa ulaz u istu zatvoren, a posjeti su mogući samo uz prethodni dogovor sa speleolozima.

Za kraj vam ostavljamo Vatrogasni muzej Škofja Loka, koji će najviše oduševiti najmlađe posjetitelje. Isti je osnovan 1995. u povodu 40. obljetnice Vatrogasne zajednice Škofja Loka, a u njemu možete vidjeti izložbu povijesne vatrogasne opreme, stare fotografije, osnivačke povelje, zapise vatrogasne zajednice i brojne druge eksponate.