Na granici Hrvatske i Srbije već 10 godina postoji država koju nitko ne priznaje! Čak 700 tisuća ljudi čeka njezino državljanstvo

Na obalama moćnog Dunava, na prostoru gdje se već desetljećima sudaraju različita tumačenja granica Hrvatske i Srbije, prije deset godina rođena je jedna od najneobičnijih političkih ideja modernog doba. Slobodna Republika Liberland nije nastala kao rezultat revolucije, rata ili međunarodnih pregovora, nego kao projekt jednog čovjeka i skupine istomišljenika koji su vjerovali da je moguće izgraditi novu državu gotovo iz ničega.

Slobodnu Republiku Liberland proglasio je češki političar i libertarijanski aktivist Vít Jedlička 13. travnja 2015. godine. Kako su tada izvijestili brojni europski mediji, uključujući i hrvatske televizijske kuće, Jedlička je tvrdio da je riječ o području koje ne pripada ni Hrvatskoj ni Srbiji te ga je stoga moguće proglasiti novom državom. Hrvatski mediji poput Dnevnika Nove TV već su tada prenijeli njegovu izjavu da želi stvoriti „najslobodniju državu na svijetu”.

Teritorij na kojem je Liberland proglašen nalazi se na parceli poznatoj kao Gornja Siga. Riječ je o nenastanjenom području od približno sedam četvornih kilometara uz zapadnu obalu Dunava. Spor oko granice između Hrvatske i Srbije traje još od raspada Jugoslavije, a temelji se na različitim tumačenjima toka rijeke i katastarskih linija iz vremena Austro Ugarske. Portal N1 u jednoj je reportaži istaknuo da upravo takva pravna i geografska situacija omogućava Jedlički da tvrdi kako je riječ o „ničijoj zemlji”.

S druge strane, hrvatske vlasti nikada nisu prihvatile takvo tumačenje. Policija je u više navrata sprječavala pokušaje aktivista Liberlanda da se trajno nasele na tom području. O tome su pisali i regionalni mediji, navodeći kako je pristup teritoriju u praksi vrlo ograničen.

Liberland je gotovo preko noći postao svjetska priča. Ugledni britanski Guardian već je 2015. objavio tekst u kojem opisuje projekt kao primjer rastućeg fenomena mikronacija, odnosno samoproglašenih država koje pokušavaju ostvariti suverenitet bez međunarodnog priznanja. Guardian je tada naveo kako su slični projekti postojali i ranije, ali da je Liberland privukao posebnu pažnju zbog ideološke platforme i digitalne promocije.

Ubrzo su o Liberlandu pisali i drugi veliki mediji poput BBC a i Reutersa. Njihove analize isticale su da projekt predstavlja svojevrsni politički eksperiment inspiriran libertarijanskom filozofijom, prema kojoj država treba imati minimalnu ulogu u životima građana.

Unatoč velikoj medijskoj vidljivosti, Liberland nije priznat kao država od strane nijedne članice Ujedinjenih naroda. To znači da formalno nema međunarodni pravni subjektivitet.

Zanimljivo je da, unatoč nedostatku priznanja, interes za državljanstvo Liberlanda ne prestaje. Portal Klix objavio je da je više od 700 tisuća ljudi iz cijelog svijeta podnijelo zahtjev za državljanstvo. Taj podatak svjedoči o snazi ideje koja stoji iza projekta, ali i o sve većem interesu za alternativne modele društvenog uređenja.

U stvarnosti, međutim, teritorij Liberlanda ostaje gotovo nenastanjen. Geografski uvjeti nisu jednostavni. Područje je često izloženo poplavama, infrastruktura gotovo ne postoji, a političke okolnosti otežavaju bilo kakvu gradnju.

Jedlička i njegovi suradnici zamišljaju Liberland kao državu s minimalnim zakonima, dobrovoljnim porezima i snažnim oslanjanjem na tehnologiju. Američki magazin Wired u jednoj je analizi istaknuo da projekt privlači dio tehnološke i kripto zajednice koja u Liberlandu vidi priliku za eksperimentiranje s digitalnim upravljanjem i blockchain sustavima.

Ideja o „startup državi” uklapa se u šire globalne trendove. Sve veći broj ljudi razmišlja o decentraliziranim sustavima vlasti, digitalnim identitetima i novim ekonomskim modelima. Liberland je u tom smislu postao simbol jednog novog političkog imaginarija, čak i ako njegova realizacija ostaje neizvjesna.

Kritičari projekta tvrde da Liberland nema realne šanse za opstanak kao suverena država. Pravna situacija je složena, a međunarodni sustav priznanja država iznimno je rigidno strukturiran. Guardian je u kasnijim analizama naglasio da je većina mikronacija kroz povijest ostala tek zanimljiv kuriozitet, bez stvarnog političkog utjecaja.

Ipak, Liberland je uspio postići nešto što mnoge države ne uspijevaju. Uspio je potaknuti globalnu raspravu o tome što zapravo čini državu. Je li to teritorij, priznanje drugih država, stanovništvo ili ideja koja okuplja ljude.