Nerazvikana utvrda na sjeveru Hrvatske jedna je od najvećih u zemlji, a ime je dobila po nepristupačnoj litici na kojoj stoji

Sjever Hrvatske stvarno krije brojna iznenađenja. Neka znamo i redovito ih obilazimo, no i dalje svako malo otkrijemo novi biser koji nam je prolazio ispod radara. Jedan od njih je Novi Marof, slikoviti gradić okružen zelenilom, sa svojim moćnim Grebengradom, koji slovi za jednu od najvećih srednjovjekovnih utvrda u čitavoj Hrvatskoj. Smještena je na istočnom dijelu planine Ivanščice, na visini od 502 metra, ispod vrha Velikog Lubenjaka, a iznad izvora rijeke Lonje. Ime je dobila po nepristupačnoj litici na kojoj stoji, a kamen koji je korišten za njezinu izgradnju vađen je upravo iz kamenoloma ispod već spomenutog Velikog Lubenjaka.

Do utvrde Grebengrad može se doći utabanim stazama iz nekoliko smjerova, a najlakši pristup ovoj povijesnoj znamenitosti vodi iz sela Madžarevo. Polusatna šetnja provest će vas kroz očaravajuće prirodne pejsaže, a podno utvrde, u napuštenom zaselku Novoselci, pronaći ćete i planinarsku kuću Grebengrad, koja ima struju i peć, a vodu crpi iz obližnjeg izvora.

Utvrda Grebengrad prvi put spominje se davne 1209., kad je, kako piše u ispravi iz tog vremena, hrvatsko-ugarski vladar, kralj Andrija II. Arpadović, Varaždincima podijelio povlastice i utvrdio granice gradskog posjeda na čijem rubu leži upravo ”castrum Greben”.

Pretpostavlja se da je utvrda Grebengrad podignuta krajem 12. ili u prvoj polovici 13. stoljeća, najvjerojatnije nakon provale Tatara 1241. godine. No osim obrambene funkcije, koja je, naravno, u to vrijeme bila prioritet, sam Grebengrad utjecao je i na razvoj te naseljavanje čitave nizine pa se uz njega vežu i počeci nastajanja Novog Marofa.

Prvi vlasnik ovog feudalnog dobra bio je knez Gardun, čiji su potomci uzeli pridjevak ”de G(e)reben”, a posjed su zadržali do gašenja obitelji krajem 15. stoljeća. Nedaleko od Grebengrada nalazili su se i crkveni red ivanovaca te opatija Bela, između kojih je početkom 14. stoljeća izbio sukob, no nije ostalo sačuvanih izvora koji bi otkrili što je bio i sam uzrok istog.

Povijesni put Grebena nastavio se dolaskom grofova Celjskih i njihovog vojskovođe Ivana (Jana Vitovca), koji je krajem prve polovice 15. stoljeća posjed oteo Grebenskima. Nakon smrti kneza Vitovca, kralj Matija Korvin 1488. njegovim sinovima oduzeo je vlastelinstvo i darovao ga svom nezakonitom sinu Ivanišu. Bio je to posljednji izvorni grebenski vlastelin koji je, budući da nije imao vlastitog potomstva, 1481. godine posinio Baltazara Batthyanyja.

Nakon Ivaniševe smrti, vlastelinstvo je prešlo u ruke slavonskom hercegu i sinu kralja Matije, Ivanišu Korvinu, dok je Baltazar u posjed ogromne gospoštije ušao tek pred sam kraj 15. stoljeća. Njegova obitelj Batthyany vlastelinstvo je zadržala narednih 150-ak godina, a udajom Elizabete Batthyany za Jurja Erdödyja utvrda je sredinom 17. stoljeća prešla u posjed grofova Erdödy.

Nažalost, Grebengrad je 1710. godine stradao u velikom požaru pa obitelj Erdödy napušta utvrdu i u dolini rijeke Bednje gradi novi majur (ladanje) s lijepim baroknim dvorcem nazvanim Novi Marof.

A jeste li znali da su danas u promociju ove kulturno-povijesne znamenitosti na području Grada Novog Marofa uvelike uključeni i članovi Streličarskog kluba “Grebengradski streličari”? Njihovo natjecanje, tj. Prvenstvo Hrvatske u Field streličarstvu, koje su 2020. organizirali upravo na ovoj lokaciji, bio je spektakl za pamćenje, a s obzirom na to da obnova Grebengrada i dalje traje, nema sumnje da će isti u budućnosti postati pravi turistički biser ovog dijela Hrvatske.