Mali grad na Kvarneru ima brodogradilište starije od Amerike! Osnovao ga je car osobno, a brodovi iz njega i danas plove Jadranom

U šetnji mirnim zaljevom između Bakarca i otoka Krka prvo će vam u oči upasti slikovita riva, četverokutni dvorac Nova Kraljevica, pa Stari grad Zrinskih, te naposljetku zelenilo i pogled na čisto more. Iza tog idiličnog prizora, mali kvarnerski grad Kraljevica krije bogatu baštinu i ponosnu povijest kojih se ne bi posramila ni puno veća mjesta. Upravo je u Kraljevici gotovo tri stoljeća radilo brodogradilište koje se smatra najstarijim na istočnoj obali Jadrana, a čiji brodovi i danas plove svjetskim morima.

Kraljevica je kolijevka hrvatske brodogradnje, a začeci sežu na početak 18. stoljeća. Naime, sam car Karlo VI. odredio je 1729. godine ovaj grad kao mjesto gradnje budućeg škvera. U to doba još nisu postojale ni Sjedinjene Američke Države: njihova Deklaracija o neovisnosti donesena je 47 godina kasnije. A upravo su brodovi iz Kraljevice kroz povijest obavljali značajan dio pomorskog prometa između Starog i Novog svijeta.

Odluka o gradnji brodogradilišta donesena je nakon što se u Beču promijenio pogled na more. Austrijske vlasti počele su more gledati kao vrijedan resurs i donijele dvije odluke koje su to dokazivale. Više o tome nam je rekao Nikša Mendeš, muzejski savjetnik i kustos Odjela povijesti pomorstva Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka.

„Početkom 18. stoljeća promijenila se politika Austrije i njezin odnos prema moru kao gospodarskom resursu. Dolaskom Karla VI. na vlast donesene su dvije ključne odredbe: odluka iz 1717. o slobodnoj plovidbi Jadranom te kasnije proglašenje Rijeke slobodnom lukom. Time je zadan izravan udarac Veneciji”, objašnjava nam Nikša Mendeš.

Za ozbiljnu pomorsku silu trebali su i brodovi, a za brodove brodogradilište. U igri je bilo više lokacija, no prevladala je Kraljevica. I to nije slučajnost. Zaljev je bio dobro zaštićen i dovoljno dubok, a računalo se da će ondje vladati najmirniji uvjeti za rad. Prednost su bili i veliki dvorac i Stari grad Zrinskih, jer se pozicija u slučaju napada mogla braniti. Godine 1729. car je izdao odluku o gradnji arsenala i brodogradilišta, a na gradilištu je u pojedinim fazama radilo između 400 i 1200 ljudi.

Prvi značajna plovila izgrađena u Kraljevici bile su dvije ratne fregate, otkriva nam kustos. Za njihovu gradnju trebali su iskusni majstori, a Mendeš otkriva zanimljiv detalj: najviše ih je došlo s prostora Trsta, ali i iz našeg primorja. Naši ljudi su već bili iskusni u drvenoj brodogradnji, pa su lako svladali gradnju i drugih tipova brodova. Nakon kratkog zatišja zbog ratnih sukoba, brodogradilište 1815. ponovno oživljava i u Kraljevicu stižu strani stručnjaci. Sredinom 19. stoljeća u škveru djeluju i britanski brodograditelji, braća Pritchard, koji pokreću gradnju parobroda za ratnu mornaricu.

Brodogradilište nije bilo samo pogon na rubu mjesta. Ono je odredilo razvoj i život Kraljevice. Grad se širio upravo zbog škvera, osobito u 19. stoljeću, kada se grade veliki jedrenjaci, zatim parobrodi, a poslije i putnički te ratni brodovi. U škveru su radili majstori najrazličitijih profila i brodogradilište je, kako kaže naš sugovornik, doslovno prehranjivalo Kraljevicu.

Kad ga pitamo koje bi razdoblje izdvojio, kustos ne bira ni slavne ratne brodove ni moderne trajekte. “Svaki je dio povijesti značajan, ali za život domaćeg stanovništva izdvojio bih razdoblje jedrenjaka. S njima je sve započelo, a plovili su po cijelom svijetu”, kaže Mendeš i dodaje da su kraljevički jedrenjaci često održavali linije između Europe i Sjeverne Amerike. Zamislite tu sliku: brod sagrađen u malom kvarnerskom mjestu uplovljava u newyoršku luku.

Brodograditeljsku baštinu i djelić ove nevjerojatne povijesti možete od 2024. i sami doživjeti. U suradnji Pomorskog i povijesnog muzeja i Grada Kraljevice u dvorcu Nova Kraljevica otvoren je Mali muzej ribarstva i brodogradnje Kraljevica u kojem je predstavljen dio donirane zbirke nekad čuvane u prostorijama samog brodogradilišta.

Postav prati tri faze kraljevičke brodogradnje: razdoblje jedrenjaka, širenje na gradnju parobroda te gradnju najznačajnijih putničkih brodova za domaće i strane naručitelje. Uz makete brodova, izloženi su i alati kojima su se škverski majstori nekada služili. “Nadamo se da će se postav s vremenom i proširiti jer imamo građu koju još nismo imali priliku izložiti”, najavljuje Mendeš.

Brodogradnja nije jedina priča koju je ovom kraju ispisalo more. Bakarski zaljev bio je zbog svog oblika prirodna stupica za tune, pa se ovdje stoljećima lovilo s tunera, visokih drvenih promatračnica s kojih se motrilo kretanje jata. Prvi zapisi tunolova u Kraljevici sežu u davno 16. stoljeće.

Danas rekonstruirane tunere možete vidjeti prošećete li šetnicom Put tunera, koja na osam kilometara spaja Bakarac i Kraljevicu, a ta je baština oživljena jedinstvenom manifestacijom „Tira, tira“ koja se održava vikend prije Velike Gospe. Manifestacija prikazuje kako se tuna lovila nekad i kako je izgledao ribolov koji je prehranio generacije ljudi iz Bakarca i okolice, a ime je dobila po uzviku kojim su ljudi na promatračnici javljali drugima da je došla riba. Dan uoči „velike Tire“ održava se i „Mića Tira“ kroz što baštinu njeguju i najmlađi.

Upravo je kolovoz idealan za posjet Kraljevici: manifestacija „Tira, tira“ oživjet će cijeli Bakarac, a vi nemojte propustiti razgledati obnovljeni dvorac Nova Kraljevica, u kojem se smjestio spomenuti Mali muzej ribarstva i brodogradnje Kraljevica, ali i Posjetiteljski i Interpretacijski centar, galerija i izložbeni prostor. Prošetajte i do Starog grada Zrinskih, druge impresivne građevine u Kraljevici, uživajte u specijalitetima od tune u lokalnim restoranima, a kad postane prevruće osvježite se na okolnim plažama Oštro, Carovo, Grabrova i Črišnjeva ili brojnim plažama Bakarca. Sadržaja za istraživanje Kraljevice, shvatit ćete ubrzo, zaista ima napretek.