Spektakl kraj Imotskog
Hramovi ljepote i umjetnosti: ovo su najljepše knjižnice u Europi
Iako polako gube bitku s elektronskim i audio knjigama, knjižnice su oduvijek bile središta ljudskog intelektualnog napretka. Unutar njihovih zidova skrivaju se na tisuće različitih svjetova koji samo čekaju da budu otkriveni, a čak je i veliki Jorge Luis Borges rekao da zamišlja kako raj pomalo nalikuje knjižnici. No, osim što su izvor znanja i utjehe, one mogu biti mjesta kulture, zavidne arhitekture pa čak i pustolovine. Od baroknih zidova, preko skrivenih prolaza pa sve do rijetkih rukopisa – ovo su najljepše knjižnice u Europi!
KNJIŽNICA SVEUČILIŠTA TRINITY, DUBLIN, IRSKA
Po mnogima najljepša knjižnica svijeta ujedno je i najstarija knjižnica u Irskoj. Proteže se na nekoliko zgrada, a najpoznatija je njena Duga dvorana sa svojih 65 metara dužine i gredama od tamnog hrastovog drveta. Cijela knjižnica obuhvaća oko sedam milijuna naslova i jedan je od najposjećenijih spomenika u Dublinu. Iako će njen interijer mnoge podsjetiti na scene o slavnom čarobnjaku Harryju Potteru, nikad nije korištena za snimanje ovog popularnog filmskog serijala. Budući da služi i kao biblioteka autorskih prava, u prošlosti je proširivana nekoliko puta, a zanimljivo je to kako ćete ovdje pronaći baš svaki primjera knjige izdane u Irskoj i Velikog Britaniji.
BIBLIOTEKA SAMOSTANA STRAHOV, PRAG, ČEŠKA
Jedna od najbolje očuvanih knjižnica Europe pažnju plijeni zbog 200.000 rijetkih izdanja od kojih su mnoga tiskana prije 1500 godina. Osim njih, tu su i prekrasne barokne freske koje joj daju posebno svečan izgled – kombinaciju toplog zlata i nježnih boja. Njena Teološka i Filozofska dvorana predmet su žudnje mnogih fotografa, a za takvu poslasticu potrebno je rezervirati privatni obilazak.
KNJIŽNICA OPATIJE ADMONT, ADMONT, AUSTRIJA
Najveća samostanska knjižnica na svijetu smjestila se u benediktinskom samostanu na rijeci Enns u Austriji i mnogi je nazivaju pravim remek-djelom barokne arhitekture i umjetnosti. Njeno najvrijednije blago čini više od 1.400 rukopisa koji datiraju još iz 8. stoljeća i više od 900 inkunabula (rano tiskane knjige prije 1500. godine). Sedam kupola ukrašeno je freskama koje predstavljaju stadije ljudskog znanja, a poseban ugođaj daju bijele police s pozlaćenim ukrasima koje sudjeluju u vječitoj igri svjetla zbog kojeg biste na tren mogli zaboraviti da se nalazite u samostanu.
BIBLIOTEKA JOANINA, COIMBRA, PORTUGAL
Barokna knjižnica Joanina u portugalskom gradiću Coimbra izgrađena u 18. stoljeću, a dao ju je sagraditi portugalski kralj João V. (Ivan Peti). Sa svojim nadsvođenim prolazima i egzotičnim drvetom zaista je bila dostojna kralja, a danas se smatra nacionalnim spomenikom neprocjenjive povijesne vrijednosti te je jedna od najvećih turističkih atrakcija u Portugalu. Budući da je napravljena tako da njeni zidovi uvijek održavaju temperaturu između 18 i 20 stupnjeva Celzijusa, Joanina je ujedno i arhitektonski uspjeh. Zanimljiva je činjenica kako knjige od napada insekata čuvaju šišmiši koji tijekom dana spavaju viseći s najviših polica, a noću kreću u svoj ekološko-gastronomski pohod.
KNJIŽNICA KRALJEVSKOG SAMOSTANA ESCORIAL, SAN LORENZO DE EL ESCORIAL, ŠPANJOLSKA
Smještena 45 kilometara sjeverozapadno od Madrida u naselju San Lorenzo de El Escorial, knjižnica Escorial je najveća renesansna zgrada na svijetu. Dio je nekadašnje kraljevske rezidencije s bazilikom, samostanom, kraljevskom palačom, muzejom i školom. Dao ju je sagraditi Filip II. koji je u knjižnicu postavio i globuse, karte te materijale za proučavanje astronomije. Sama knjižnica dugačka je 55 metara te sadrži preko 40 tisuća knjiga i dokumenata.
NACIONALNA KNJIŽNICA SV. MARKA, VENECIJA, ITALIJA
U Italiji poznata kao Marciana, Nacionalna knjižnica sv. Marka također potječe iz doba renesanse, ali u sebi nosi dašak venecijanskog šarma i bogatstva. Osim što je jedna od najstarijih javnih knjižnica na Apeninskom poluotoku, ova impozantna građevina čuva neke od najvrjednijih klasičnih tekstova svih vremena poput opera Francesca Cavallija. Prekrasna unutrašnjost Marciane izazvat će divljenje svakog zaljubljenika u estetiku, kako zbog portreta velikih mislilaca, tako i zbog freski poznatih talijanskih umjetnika.
KNJIŽNICA SV. GENOVEVE, PARIZ, FRANCUSKA
Sagrađena u 19.stoljeću, knjižnica sv. Genoveve jedna je od najatraktivnijih građevina u Parizu. Arhitekt Henri Labrouste zamislio ju je kao funkcionalan prostor stvoren za učenje i promišljanje. Budući da je Pariz oduvijek bio jedno od omiljenih mjesta intelektualne elite, ne čudi da su mnogi od njih vrijeme provodili upravo u ovoj knjižnici, a svojedobno je poslužila i kao jedna od lokacija u nagrađivanom filmu Hugo, Martina Scoresesea. Njena poznata čitaonica napravljena je od željeza i stakla, a visoki stropovi i redovi polica daju joj klasičan izgled, kombinaciju osvijetljenog i umirujućeg prostora.
