Sjever Hrvatske krije prvo naftno polje na svijetu! Crno zlato tu se organizirano vadilo još 1856. godine

Otkriće nafte i brojnih mogućnosti njezine prerade uvelike je promijenilo tijek povijesti na Zemlji. Često nazivana i „crno zlato“, nafta je u 19. stoljeću ubrzala transport i industrijsku proizvodnju i dovela do ubrzanog razvoja društva. Posljednjih je godina na meti kritika zbog utjecaja na okoliš, a svijet se polako okreće drugim izvorima energije. No, jeste li znali da je prvo naftno polje na svijetu, na kojem se organizirano vadila nafta, bilo upravo u Hrvatskoj? Lokaciju na kojoj se nalazilo i danas možete posjetiti i obići uređeni Spomen park naftaštva.

Prirodni naftni izvori i prvo naftno polje na svijetu otvoreno još 1856. godine nalazilo se u Međimurju, u malenom mjestu Peklenica. Peklenica je ime dobila upravo po „peklu“, gustoj crnoj tekućini koja je izlazila iz zemlje, odnosno nafti. U sklopu Ekomuzeja Međimurje, danas je tako uređen Spomen park u kojem se nalazi rekonstruirana naftna bušotina, muzej nafte, interaktivne izložbe te edukativni sadržaji za djecu.

„Peklenička nafta se u početku koristila za podmazivanje alata i oruđa, a kasnije i za izradu svjetiljki i drugih proizvoda. U 19. stoljeću u Peklenici je postojalo nekoliko naftnih bušotina, a proizvodnja nafte je trajala sve do 1950-ih godina,“ navodi se na stranici Ekomuzeja Međimurje. Povijesni izvori navode kako se nafta u Peklenici vadila sve do 1967. godine. Od 1932. do 1940. proizvodnja nafte u cijeloj Jugoslaviji iznosila 5884 tona, od čega je samo na ovoj lokaciji izvađeno 4098 tona.

Službeni svjetski podaci kao početak industrijskog vađenja nafte navode 1859. godinu i Pensilvaniju u SAD-u. Tada je, naime, tamo otvorena prva naftna bušotina, koja je naftu crpila s dubina između 19 i 23 metra. U Peklenici je organizirano vađenje nafte počelo, dakle, tri godine ranije. Međutim, tada nije bilo bušotine, već se nafta vadila iz okna dubokog oko 4 metra. Bušenje je u Međimurju počelo tridesetak godina kasnije.

„Pored potoka Brodec 1856. godine postojalo je okno duboko oko 4 metra. Služilo je za crpljenje nafte, te se dnevno dobivalo oko 30 do 35 litara crne sirove nafte. Takva nerafinirana nafta se prvenstveno koristila kao mazivo za podmazivanje naprava i alata, a među ostalima koristilo se i na imanju grofa Feštetića,“ pisao je svojedobno eVaraždin. Oni također navode kako je grof Feštetić prva osoba na svijetu koja je plaćala radnu snagu za dobivanje nafte, a to su bili dva muškarca i jedna žena koji su dnevno dobivali 2 forinte i 2 krajcera.