Znate li koji je grad bio prijestolnica Finske prije Helsinkija? Slično kao i naš Varaždin, izgubio je tu titulu nakon velikog požara

Prije nego što je Helsinki postao prijestolnica, ulogu političkog, kulturnog i gospodarskog središta Finske nosio je Turku, grad koji je stoljećima oblikovao identitet cijele zemlje. Smješten na jugozapadu, uz obalu Baltičkog mora, Turku je bio prirodna poveznica Finske sa Švedskom i ostatkom Europe, mjesto u kojem su se susretali trgovci, moreplovci, znanstvenici i umjetnici. Njegova važnost jasno se očitovala već u srednjem vijeku, kada je u njemu otvoreno prvo finsko sveučilište, a grad se pretvorio u prijestolnicu znanja i inovacija. Stoljećima je Turku bio simbol prosperiteta, prozor u svijet i prostor u kojem su se stvarale ideje koje su oblikovale finsku povijest. Danas, iako je izgubio politički primat, zadržao je svoje mjesto u srcu nacije kao grad bogate baštine, živog kulturnog života i neiscrpne povezanosti s morem.

Turku se razvio uz rijeku Aurajoki, koja i danas pulsira kao glavna žila kucavica grada. Ona je prirodna granica koja dijeli grad na dva dijela, ali i svojevrsna pozornica na kojoj se svakodnevno isprepliću povijest, kultura i suvremeni život. Šetnja uz njezine obale vodi posjetitelje kroz stoljeća, od elegantnih povijesnih palača i starih skladišta pretvorenih u muzeje i galerije, do suvremenih kulturnih centara i živahnih kafića u kojima se okuplja mladost.

Posebnu čar donose stari drveni brodovi koji su pretvoreni u restorane i barove, u kojima se može kušati moderna finska kuhinja ili jednostavno uživati u pogledu na rijeku. Mostovi koji prelaze preko Aurajokija fizički povezuju dva dijela grada i simbolički spajaju staro i novo, tradiciju i modernost.

Obala uz rijeku ljeti postaje prava pozornica na otvorenom. Naime, tisuće ljudi svakodnevno izlazi na sunce, ispijaju kavu na terasama, slušaju ulične svirače ili uživaju u kulturnim događanjima na otvorenom. Studenti, turisti i lokalci zajedno stvaraju atmosferu koja podsjeća na mala mediteranska središta, no ovdje je oplemenjena nordijskim šarmom, spokojnom prirodom, svježim zrakom i dugim ljetnim danima koji se pretvaraju u beskrajne noći druženja.

Najpoznatija znamenitost grada nesumnjivo je Turku Castle, moćni dvorac iz 13. stoljeća koji se ponosno uzdiže na obali rijeke Aurajoki i već više od sedam stoljeća čuva priče finske povijesti. Njegovi debeli kameni zidovi preživjeli su požare, opsade i ratove, a dvorac je tijekom vremena mijenjao svoju ulogu. Naime, bio je strateška tvrđava koja je štitila grad, raskošna kraljevska rezidencija, ali i mračni zatvor u kojem su zatvorenici provodili godine iza rešetaka.

Danas je ovaj monumentalni kompleks pretvoren u jedan od najvažnijih muzeja u zemlji. Posjetitelji mogu lutati kroz njegove goleme hodnike i dvorane, istraživati srednjovjekovne viteške odaje, skromne kapelice, ali i raskošne sobe koje su nekada pripadale švedskim kraljevima i kraljicama. Svaka prostorija otkriva dio povijesti, od oružarnica i tamnica do reprezentativnih prostorija u kojima se krojila sudbina regije.

Početkom 1827. godine Turku je pogodila katastrofa koja je zauvijek promijenila lice grada. Naime, dogodio se veliki požar, najveći u povijesti nordijskih zemalja. Plamen je gutao jednu po jednu ulicu te je pretvorio drvene kuće, trgovine i radionice u pepeo. U samo nekoliko sati nestao je gotovo cijeli urbani identitet grada, a više od 11.000 ljudi ostalo je bez doma. Vatra nije poštedjela ni kulturne institucije. Uništena je prva i najstarija finska sveučilišna knjižnica, a brojne dragocjenosti nepovratno su izgubljene.

Posljedice su bile toliko ozbiljne da je političko i administrativno središte zemlje ubrzo premješteno u Helsinki, čime je Turku izgubio status prijestolnice. Ipak, iz tog mračnog poglavlja rodila se i nova prilika. Grad je krenuo putem modernizacije: ulice su postale šire, urbanistički plan uređen je po uzoru na velike europske metropole, a arhitektura se počela okretati kamenu i cigli, materijalima otpornijima na požare.

Turku s ponosom nosi nadimak „grad arhipelaga“, a taj epitet opravdava već na prvi pogled. Njegova okolica skriva pravo prirodno blago: tisuće otoka i otočića koji poput dragulja tvore jedan od najljepših i najrazvedenijih obalnih krajolika na svijetu. Taj jedinstveni mozaik prirode proteže se prema Baltičkom moru i čini dio veličanstvenog Archipelago Sea, mreže od više od 20.000 otoka, otočića i hridi koje fasciniraju svojom raznolikošću i ljepotom.

Ovaj arhipelag prirodni je fenomen i mjesto na kojem se osjeća poseban ritam života. Brodske linije, trajekti i mostovi povezuju otoke poput živih žila, a turisti koji žele dublje upoznati krajolik često biraju bicikl ili kajak kako bi u vlastitom ritmu otkrivali skrivene uvale, mirne ribarske zajednice i netaknute šumske predjele. Putovanja ovim otocima pružaju osjećaj slobode i intime. Naime, na jednom otoku možete uživati u ribarskoj kolibi, na drugom u šetnji netaknutom prirodom, dok treći krije tek jednu obiteljsku kuću i pogled koji seže do beskraja.

Iako je po veličini manji od Helsinkija, Turku i dalje zrači kao jedno od najvažnijih kulturnih središta Finske. Njegova bogata baština, ali i suvremena umjetnička scena, kulminirali su 2011. godine kada je grad ponio prestižnu titulu Europske prijestolnice kulture. To priznanje ga je snažno upisalo na kulturnu kartu Europe. Od tada je Turku još odlučnije prigrlio ulogu grada koji njeguje umjetnost, glazbu, kazalište i književnost, ali istovremeno otvara prostor novim idejama i kreativnim eksperimentima.