Ova rijeka toliko je dugačka da može tri puta obići Hrvatsku prateći granice! Na ušću stvara jednu od najvećih delta na svijetu

Rijeka zbog koje se razvila jedna od najvećih civilizacija u povijesti. Rijeka za koju zna gotovo svaki čovjek na planeti. Rijeka uz koju se živi, ali i zbog koje se uopće može živjeti. Sve je to rijeka Nil, živa kucavice sjeverne Afrike, a najviše Egipta. Koliko god Nil bio važan za povijesni razvoj, jednako je važan i fascinantan i danas, kad njime plove brodovi i obilaze ga tisuće turista iz cijelog svijeta.

Nil je službeno najduža rijeka na svijetu i proteže se na nevjerojatnih 6650 kilometara. Kako bi si lakše predočili tu nevjerojatnu udaljenost, kopnena granica Hrvatske duga je 2.237 kilometara, što znači da bi Nil našu zemlju, prateći granicu, bez problema obišao tri puta. Čak da i dodamo morsku granicu s Italijom, koja ukupne kilometre diže na 3.318,58 kilometara, Nil bi nas i dalje mogao dvaput okružiti.

Pa ipak, postoje neka istraživanja koja tvrde da Nil nije rekorder, već da je najduža svjetska rijeka Amazona. No najdužom ju prozivaju službeni izvori poput enciklopedije Britannica i Guinnessove knjige rekorda, pa ćemo im do daljnjeg vjerovati.

Rijeka Nil nije samo geografski pojam, nego temelj civilizacije, povijesna pozornica i danas jedna od najvećih turističkih atrakcija Afrike. Malo je rijeka na svijetu koje su toliko snažno oblikovale jednu civilizaciju kao što je Nil oblikovao Egipat. National Geographic ističe da i danas oko 95 posto egipatskog stanovništva živi uz Nil ili u njegovoj delti, što jasno pokazuje koliko je ta rijeka i dalje doslovno pitanje opstanka u zemlji koju u velikoj mjeri čini pustinja.

Iako je poznat po svojoj dužini i povijesnoj ulozi, Nil po količini vode nije među najvećim svjetskim rijekama. Prosječni protok Nila kod Asuana iznosi oko 2.800 kubičnih metara u sekundi, što je znatno manje od, primjerice, Amazone, ali je i dalje dovoljno da prehrani milijune ljudi koji ovise o njegovim vodama.

Nil zapravo nije jedna rijeka s jednim izvorom, nego spoj dviju velikih pritoka: Bijelog i Plavog Nila. Bijeli Nil čini dulji “kostur” cijelog sustava, dok Plavi Nil, koji izvire u etiopskim visoravnima, donosi velik dio vode i plodnog nanosa, osobito u kišnoj sezoni. Njihovo poznato ušće nalazi se kod Kartuma u Sudanu, grada koji leži točno na mjestu gdje se dvije rijeke stapaju u jednu. Upravo je taj sezonski ritam Plavog Nila kroz povijest uzrokovao redovite poplave koje su Egipćanima donosile plodni mulj i omogućile razvoj poljoprivrede u inače surovom okruženju.

Danas je Nil zadržao svoju gospodarsku i ekološku ulogu, ali se i prometnuo u jednu od najvećih turističkih ikona Egipta. Krstarenje između Luxora i Asuana smatra se jednim od klasičnih putovanja koja spajaju prirodu i povijest, jer se uz obale rijeke nižu piramide, neki od najvažnijih hramova i arheoloških lokaliteta na svijetu.

O toj ruti često pišu i međunarodni putopisni mediji, koji Nil opisuju kao “pokretni muzej” jer s palube broda možete promatrati piramide, hramove, pustinju… Krstarenje Nilom atrakcija je koja se danas može dogovoriti u praktički svim turističkim mjestima u Egiptu, od resorta na obali do ulica Kaira. I većina posjetitelja kaže da je riječ o doživljaju koji bi bilo suludo propustiti.

Dok se oko Nila protežu nepregledna prostranstva Sahare, uz njegove se obale već tisućama godina niže uski zeleni pojas života: polja, sela, gradovi, hramovi i suvremene metropole. Rijeka Nil je oko 6.650 kilometara dug riječ­ni sustav čiji sliv obuhvaća približno 3.349.000 četvornih kilometara sjeveroistočne Afrike.

Pred sam kraj svog puta Nil se širi u jednu od najvećih delta na svijetu. Nilska delta prostor je u kojem se rijeka razgranava u mrežu rukavaca prije nego što se ulije u Sredozemno more. Prema znanstvenim i enciklopedijskim izvorima, delta zauzima nevjerojatnih 22.000 četvornih kilometara kopna.

Zbog svega navedenog često se kaže da bez Nila ne bi bilo Egipta kakvog poznajemo. Tisućama godina rijeka je bila izvor vode, hrane i prometa, ali i glavna “cesta” kojom su se kretali ljudi, roba i ideje.

U modernom dobu čovjek je pokušao preuzeti kontrolu nad rijekom koja je stoljećima diktirala ritam života. Najvidljiviji simbol te ambicije je Asuanska visoka brana, dovršena 1970. godine. Prema podacima Encyclopaedije Britannice, brana je visoka oko 111 metara, duga gotovo 3.830 metara i zadržava golemo jezero Nasser, čiji kapacitet iznosi oko 169 milijardi kubičnih metara vode.

Zahvaljujući njoj, razorne poplave u donjem toku Nila uglavnom su zaustavljene, a Egipat je dobio stabilniji sustav navodnjavanja i proizvodnje električne energije. S druge strane, kako navode stručni izvori, smanjen je prirodni dotok plodnog nanosa u nizvodne dijelove rijeke i deltu, što je dugoročno promijenilo dinamiku tla i obale.

Rijeka Nil turistička je atrakcija bez premca, mjesto koje spaja prirodu, povijest, zemljopis, priče o ljudskoj snalažljivosti i prekrasne krajolike na kojima se nižu neke od najpoznatijih građevina svijeta. Nil je atrakcija koju se ne dolazi samo uslikati za Instagram, njega se doživljava polako i svim osjetilima.