Na zagonetnoj i opasnoj rijeci, jednoj od najdužih na svijetu, ne postoji ni jedan most, ali dom su ovdje pronašli simpatični ružičasti dupini

Malo koja rijeka na svijetu fascinira kao ova. Njezina je veličina nevjerojatna, protječe kroz, kako nazivaju istoimenu prašumu, pluća naše planete, dom je nevjerojatnim bićima i uz njezine obale žive isto tako nevjerojatni ljudi… Rijeka Amazona istodobno je misteriozna, povremeno opasna i zagonetna, ali i nevjerojatno lijepa i važna rijeka koja diktira svakodnevicu dobrog dijela Južne Amerike, ali u biti i cijelog svijeta. Ovo su neke od najzanimljivijih činjenica vezanih uz ovu nevjerojatnu rijeku, a neke od njih mogle bi vas ostaviti bez teksta!

Rijeka Amazona volumenom je najveća rijeka na svijetu, nosi čak četiri puta više vode od bilo koje rijeke na svijetu i iz nje se u ocean ulijeva čak 20 posto svjetske slatke vode – nevjerojatnih 200 tisuća litara svake sekunde! No, nije najduža. Taj naslov ipak još uvijek pripada Nilu u Africi, iako dio znanstvene zajednice to pokušava osporiti. Kako god bilo, dugačka je oko 6500 kilometara, a prva osoba koju je preplivala jest Slovenac Martin Strel. To mu je pošlo za rukom 2007. godine.

Neki dakle tvrde da bi mogla biti još duža te bi time postala najduža rijeka na svijetu. Naime, i dan danas postoje nesuglasice oko točnog mjesta na kojem ona izvire, iako se svi slažu da izvire na području peruanskih Andi, na visini od oko pet i pol tisuća metara. Iz tog nesuglasja proizlaze i rasprave oko toga je li ona prva ili druga najduža rijeka na svijetu. U svakom slučaju, ona nije jedinstveni vodeni pojas, već dio većeg “riječnog sustava” koji obuhvaća veći dio sjevernog dijela Južne Amerike te se širi i grana kroz čak devet zemalja Južne Amerike.

Znanstvenici tvrde da je Amazona nekada davno tekla u drugom smjeru, dakle ulijevala se, umjesto kao danas u Atlantik, u Pacifik. Pretpostavlja se da je smjer kretanja promijenila kada su nastale Ande, a originalno joj je ime rijeka Marañón, kako je još i danas nazivaju u Peruu. Ime pod kojim je danas svjetski poznata nadjenuo joj je pak prvi europski istraživač koji je došao do nje, Francisco de Orellana. Tada je naišao na narod Pira-tapuya, koji mu se suprotstavio, a u bitki su se uz muškarce borile i žene. Navodno je to objašnjenje zašto je rijeku odlučio nazvati po mitološkim grčkim ženama ratnicama.

Na svijetu postoji samo nekoliko vrsta riječnih dupina, a Amazona je dom jedne od njih – amazonskog riječnog dupina, bota ili pak ružičastog dupina. On se tamo razvio prije 18 milijuna godina. No, osim tog ljepotana, Amazona je i dom zloglasnih piranja, a i općenito bogatog biljnog i životinjskog svijeta. Smatra se da u njoj ili uz nju živi čak 30 posto biljnih i životinjskih vrsta na zemlji. Isto tako, zahvaljujući stotinama pritoka i tokova, ona je i dom najvećeg broja slatkovodnih vrsta riba na svijetu, dok je u njezinoj delti potvrđeno i postojanje ogromnog koraljnog grebena. Na njezinim obalama ima naselja, no rijetka su. Isto tako, uz nju svoj život veže i niz autohtonih naroda i plemena, od kojih neka – pretpostavlja se – još nisu ni otkrivena.

Zanimljivo, iako je tako velika i dugačka, na rijeci Amazoni ne postoje trajni mostovi. Glavni je razlog, naravno, nevjerojatna količina vode koju ta rijeka podrazumijeva, a govorimo o idućem: zahvaljujući slatkoj vodi koja se izljeva u Atlantik i koji zatim ‘kupi’ karipska struja, razina mora kod karipskih otoka podiže se za čak tri centimetra.

Drugi su razlog, povezan s prvim, njezine dramatične promjene. Naime, u kišnoj sezoni ona zna narasti i preko devet metara, a na nekim mjestima njezina se širina zna utrostručiti. To znači da su joj obale meke te da se povremeno čvrsta područja tla pretvaraju u poplavna područja. Dakle, svaki most preko Amazone trebao bi biti jako dugačak kako bi imao čvrsto uporište. S obzirom na sve navedeno ona se i dan danas prelazi čamcima. S druge strane, obiluje branama – na njoj već postoje 142 brane, a izgradnja dodatnih 160 je predložena.