Ispod centra ovog hrvatskog grada proteže se 16 kilometara dug špiljski svijet! O njemu je pisala i Ivana Brlić Mažuranić

U srcu grada nalazi se ponor dubok 40 metara, ulaz u 16 kilometara podzemlja koje je oblikovalo identitet Ogulina i njegove bajkovite priče

Foto: Shutterstock

Grad bajki, satkan od tisuću priča i legendi, a svaka od njih nosi vlastitu čaroliju. Sve je to Ogulin. Ipak, među tim pričama jedna se posebno izdvaja. Ako ne po tragičnoj sudbini koja ju prati, onda zasigurno po prizoru koji oduzima dah i dominira samim središtem grada. Tu priču skriva Đulin ponor, mjesto na kojem rijeka Dobra nestaje u utrobi zemlje, tik podno Kleka.

Smješten u samom centru Ogulina, ovaj prirodni fenomen ‘pozornica’ je na kojoj se isprepliću snaga prirode, legenda o nesretnoj ljubavi i tajanstveni podzemni svijet dug čak 16 kilometara. Ispod gradskih ulica prostire se fascinantan špiljski sustav, tiha i mračna suprotnost živopisnoj svakodnevici na površini. Podzemni svijet Ogulina doista zadivljuje, jednako svojom ljepotom kao i pričama koje već stoljećima nadahnjuju maštu.

ĐULIN PONOR SAMO JE 'NAZNAKA' 16 KILOMETARA DUGOG ŠPILJSKOG SUSTAVA ISPOD GRADA

Đulin ponor tek je ‘uvod’ u ogulinski podzemni svijet, s kojim se, primjerice u svojim bajkama igrala i sama Ivana Brlić Mažuranić, književnica rođena upravo u tom gradu. Naime, Dobra nestaje u Đulinu ponoru, u utrobi zemlji i nastavlja dalje teći kroz jedan od najvećih špiljskih sustava u Hrvatskoj, po imenu Đulin ponor – Medvednica.

Istraživanja u ovom podzemnom sustavu započela su još 1926. godine. Do danas je istraženo više od šesnaest kilometara kanala i dvorana, a fascinantna je činjenica da se cijeli sustav prostire upravo ispod grada. Među brojnim podzemnim prolazima glavni kanal prati smjer središnje ogulinske ulice, one Bernardina Frankopana, dok ga na površini simbolično slijedi i poučna staza koja posjetiteljima približava taj skriveni svijet pod nogama.

GRAD KOJI JE OBILJEŽILA LJUBAVNA TRAGEDIJA

Ako posjetite Ogulin, Đulin ponor mjesto je koje jednostavno ne možete zaobići. Svaka šetnja gradskim središtem prije ili kasnije dovest će vas do kanjona i impresivne provalije koju je strpljivo i moćno oblikovala rijeka Dobra.

Sam ponor dubok je 40 metara, a najljepši pogled na njega pruža se iz Đulina vrta, koji se nalazi odmah nasuprot ogulinskom frankopanskom kaštelu, s druge strane Stare ceste. S tog vidikovca u strmim liticama jasno se nazire i lik muškarca. Predaja, koja se prenosi još od 16. stoljeća, kaže da je to Milan koji i dalje traži svoju voljenu, prelijepu Đulu.

LIK MILANA ZAUVIJEK 'UKLESAN' U STIJENU KAKO TRAŽI SVOJU VOLJENU ĐULU

Legenda govori o prelijepoj djevojci Đuli, odnosno Zulejki, kćeri Ivana plemenitog Glušića, zapovjednika ogulinske tvrđave. Prema tadašnjim običajima trebala se udati za plemića, no sudbina je imala drugačije planove. U vrijeme čestih borbi s Turcima u grad je stigao mladi krajiški kapetan Milan Juraić, navodi se na stranicama Hrvatske turističke zajednice.

Susret je bio sudbonosan i, kako kaže predaja, rodila se ljubav na prvi pogled. No njihova je priča naglo prekinuta kada je Milan poginuo na bojištu. Slomljena od boli, Đula se bacila u ponor rijeke Dobre, a mjesto je s vremenom ponijelo njezino ime. U stijeni koja se nadvija nad ponorom i danas se, uz malo mašte, može razaznati lik muškarca. Kažu da je to upravo Milan koji pogledom traži tamni otvor ponora i svoju voljenu, izgubljenu u njegovoj dubini.

MISTERIJI PODZEMLJA: OD GANDALFOVA ČVORA DO RAMZESOVA KORITA I MAMUTOVIH OČIJU

Riječ je o misterioznom svijetu, skrivenom od svakodnevnih pogleda, ali i svijetu koji traži poštovanje jer zna biti opasan. Đulin ponor aktivan je ponor sa stalnim vodenim tokovima koji u vrijeme obilnih kiša nerijetko izlaze iz korita i poplave podzemne dijelove, navodi se na stranici Speleologija. To je i svijet neobičnih, gotovo bajkovitih naziva koji dodatno raspiruju maštu. Gandalfov čvor, Elfski čvor, Patuljkop, Vilin luke, Iza zrcala samo su neka od imena koja podzemlju pod Ogulinom daju prizvuk fantastične priče skrivene duboko ispod grada.

Neka su imena u sustavu nastala kao podsjetnik na događaje zabilježene tijekom istraživanja. Tako je Foto sifon dobio naziv po izgubljenom objektivu, dok Ivin skok čuva uspomenu na nezgodu koja se ondje prepričava među speleolozima.

Tu su i Posljednje pristanište te Mamutove oči, potom Gaudijeva cijev i Ramzesovo korito, Ključanica, Šank, Štakorova dvorana i Krtičina jazbina. Maštu bude i Jezero mršave žabe, Glasna voda, Skriveni potok, Crni gaz, Dvorana sivih maglica te Kanal vrtložnih lonaca. Svako od tih imena nosi svoju priču i dodatno produbljuje dojam da se ispod grada skriva svijet gotovo nestvarne atmosfere.

Pročitajte još