Kula koja je stoljećima branila hrvatski otok nekad je bila i disko klub! Danas je za javnost otvorena samo u posebnim prigodama

U jednom od najšarmantnijih otočkih gradića u Hrvatskoj, u Cresu, ljepotu šarenih fasada koje se stoljećima nižu uz obalu čuva budni pogled postojane kamene čuvarice. Zovu je Creska kula ili kula Forteca, a smjestila se malo dalje od živosti rive i vezanih brodica, na uzvisini iznad stare gradske jezgre. U tišini i dostojanstvu svoga postojanja ona i danas svjedoči o davnim vremenima koja su oblikovala lice grada.

U to je vrijeme grad Cres izgledao posve drukčije nego danas. Okruživao ga je razgranat fortifikacijski sustav zidina i kula koji je stoljećima štitio njegove stanovnike. Kula Forteca jedina je sačuvana među ukupno pet kula koje su budno bdjele nad gradom. Smještena na najvišoj točki obrambenih zidina, bila je povezana s ostatkom utvrda putem današnje Ulice Put Fortece i Zagrebačke ulice.

Zbog svojega uzvišenog položaja kula je imala iznimno važnu ulogu. Nije služila samo za obranu grada nego i kao ključna točka za motrenje okolnog područja i morskih prilaza. Podignuta je početkom šesnaestog stoljeća u vrijeme mletačke vlasti, zajedno s ostatkom obrambenog sustava koji je tada oblikovao izgled Cresa. Sagrađena je od velikih kamenih tesanaca, istog čvrstog materijala od kojega su bile podignute i gradske zidine, te se proteže kroz tri etaže. Tijekom stoljeća više je puta obnavljana kako bi se očuvala njezina stabilnost i povijesna vrijednost.

Taj sustav gradskih zidina i obrambenih kula Cres je ‘štitio’ sve do 18. stoljeća, kada kreće njegovo propadanje i rušenje. Dijelom je demoliran krajem 19. stoljeća, a zatim i nakon Drugog svjetskog rata. Ostatak je uništen nakon Drugog svjetskog rata, a dobar dio materijala koji ga je sačinjavao završio je u drugim creskim zdanjima. Osim kule na njega podsjeća i nekoliko fragmenata zidina te troja gradska vrata. Od njih se dvoja nalaze na šetalištu, a jedna su ispod tornja sa satom.

Na šetalištu se nalaze Porta Bragadina, vrata izgrađena 1581. godine te Porta Marcella koja datiraju iz 1588. godine. Ukrašena su grbovima obitelji knezova kapetana čija imena nose i u čija su doba izgrađena. Treća vrata su lučka vrata, njima se iz luke ulazilo u srce grada, a zovu se vrata svetog Mikule.

Iako predstavlja ukras Cresa, kula Forteca, s koje se pruža odličan pogled na Cres i Creski zaljev, nažalost, nije uvijek otvorena za javnost, već samo za vrijeme posebnih događanja.

Osim obrambene i izviđačke funkcije, u novije je doba čak imala ulogu ugostiteljskog objekta pa i diska, a vodi se kao zaštićeni spomenik kulture. Što se tiče površine, bez stubišta i prizemlja, ona iznosi 76 metara četvornih, a još se 34 metra četvorna ‘skrivaju’ na terasi.

No, na što to točno kula gleda? Cres, kao drugo mjesto s najdužom turističkom tradicijom na Jadranu, poznat je i po renesansnim palačama. Posebno je važan Arsan, najstarija creska patricijska palača, u kojoj se danas nalazi Creski muzej. Cres je isto tako dom palače Petris-Moise koja je s 1800 metara četvornih jedna od najvećih palača na hrvatskim otocima. Tu je i franjevački samostan s crkvom sv. Franje Asiškog, ali i crkva sv. Marije Velike s 22 metra visokim zvonikom…