Na najvećem europskom poluotoku nalazi se više od 550.000 jezera! Dijele ga čak tri države i prekrivaju guste šume

Na krajnjem sjeveru Europe prostire se uistinu ogromno područje prepuno dramatičnih planina, dubokih fjordova, ledenjaka, zelenih šuma i divnih jezera koji već tisućama godina oblikuje prirodu i život na tom dijelu Starog kontinenta. Skandinavski poluotok najveći je u Europi i jedno od njezinih najspektakularnijih geografskih područja, prostor na kojem priroda pokazuje svu svoju moć i nestvarnu ljepotu. Ondje se nalazi i više od 70 nacionalnih parkova, od arktičkih prostranstava sjevera do gustih šuma i planinskih krajolika juga.

Golemi poluotok proteže se kroz Norvešku i Švedsku te zahvaća i krajnji sjeverozapad Finske. Dug je približno 1850 kilometara, širok između 370 i 805 kilometara, a površina mu iznosi oko 750.000 četvornih kilometara. Ukratko, veći je od Balkanskog, Pirenejskog i Apeninskog poluotoka.

Posebnost Skandinavskog poluotoka krije se i u vodi. Zahvaljujući snažnoj ledenjačkoj aktivnosti tijekom posljednjih ledenih doba, procjenjuje se da se na njemu danas nalazi više od 550.000 jezera različitih veličina.

Led koji je tisućama godina oblikovao teren stvorio je iznimno bogat vodeni krajolik. Samo Švedska broji gotovo 100.000 jezera većih od jednog hektara, dok susjedna Norveška ima stotine tisuća slatkovodnih jezera.

Naziv Skandinavija često se koristi za širu kulturnu regiju koju čine Danska, Norveška i Švedska, no geografski gledano, Skandinavski poluotok nešto je sasvim drugo. Ime mu se, naime, povezuje s povijesnom regijom Skåne (Skanija) smještenom na krajnjem jugu današnje Švedske, koja je stoljećima bila dio Danske.

Iako se danas čini nezamislivim, tijekom ledenih doba razina mora oko Skandinavskog poluotoka bila je znatno niža nego danas. Današnji Baltički bazen tad je izgledao bitno drukčije, a zbog niže razine mora veliki dijelovi sjeverne Europe bili su povezani kopnom.

Upravo su ledenjaci oblikovali krajolik koji krasi Skandinavski poluotok. Dok su se goleme mase leda tisućljećima polako pomicale preko stijena, duboko su urezivale doline koje je nakon povlačenja ledenjaka ispunilo more. Tako su nastali impresivni norveški fjordovi, jedan od najprepoznatljivijih prirodnih simbola Europe, ali i šire.

Poluotok okružuju Barentsovo more na sjeveru, Norveško more na zapadu, Sjeverno more na jugozapadu te Baltičko more, uključujući i Botnički zaljev, na istoku. U okolnim vodama nalaze se brojni otoci, među kojima se posebno ističu Gotland (Švedska) i Ålandsko otočje (Finska).

Otprilike četvrtina Skandinavskog poluotoka leži sjeverno od Arktičkog kruga. Upravo zato dio regije ulazi u područje polarnih fenomena pa se ondje ljeti može doživjeti ponoćno sunce, dok zimi mrak traje velik dio dana. U sjevernim dijelovima Norveške i Švedske često se može vidjeti i jedna od najfascinantnijih prirodnih pojava na svijetu, polarna svjetlost.

Skandinavsko gorje proteže se gotovo čitavom dužinom poluotoka i uglavnom prati granicu između Norveške i Švedske. Najviši vrh tog planinskog sustava je Galdhøpiggen u Norveškoj, visok 2469 metara. Na poluotoku se nalazi i Jostedalsbreen, najveći ledenjak kontinentalne Europe, površine približno 487 četvornih kilometara.

Poluotok je bogat i prirodnim resursima. Velik dio njega prekrivaju guste šume, uglavnom crnogorične i brezove, koje zauzimaju više od 40 posto ukupne površine. Većina stanovništva koncentrirana je na jugu: ondje se nalaze najveći gradovi poput Stockholma, Göteborga i Osla, ali i najkvalitetnija poljoprivredna zemljišta, budući da su sjeverni dijelovi zbog hladnije klime i kamenitog tla znatno manje pogodni za obradu.

Veličanstveni Skandinavski poluotok nalazi se na tzv. Baltičkom štitu, jednoj od najstarijih geoloških cjelina Europe, sastavljenoj od vrlo starih stijena, od kojih su neke nastale prije više milijardi godina. Tlo Skandinavije se, čak i nakon povlačenja golemih ledenjaka koji su pritiskali površinu Zemlje, nastavilo polako podizati: na pojedinim područjima to iznosi do gotovo jednog metra po stoljeću.