Usred balkanske metropole nalazi se otok s tajnim bunkerima! Na njemu je gradnja strogo zabranjena, a skriva i neobičnu plažu

Za prijestolnicu Srbije kažu da je grad koji nikad ne spava. Kalemegdan, Knez Mihailova ulica, park Tašmajdan, uzbudljiv noćni život, odlična hrana… Sve to privlači turiste iz svih krajeva svijeta, no Beograd na ušću Save u Dunav, nadomak užurbane gradske vreve i Zemuna, skriva i Veliko ratno ostrvo, zeleni raj usred betonske džungle. Na prvi pogled mirno i gotovo tajanstveno, ovo mjesto skriva bogatu povijest, fascinantnu prirodu i anegdote koje šaptom odjekuju kroz guste vrbe i kanale. Otok nije samo prirodna oaza; on je svjedok burnih životnih priča, radosti, tuge i legendi koje i dan-danas intrigiraju posjetitelje.

Ovaj nenaseljeni riječni otok prema administrativnoj podjeli pripada gradu Beogradu, a nalazi se na području općine Zemun. Prostire se na površini od oko 210,66 hektara te leži između dvije povijesne jezgre, čuvene beogradske tvrđave i jednako atraktivne zemunske Gardoš kule. Godine 2005. proglašen je zaštićenim prirodnim dobrom.

Nekoliko puta mijenjao je ime, a sadašnje je dobio krajem 18. stoljeća. Zbog svog značajnog strateškog položaja bio je vrlo važan u svakoj ratnoj operaciji na tom području: bio je strateška točka s koje je Beograd napadan ili branjen pa je po tome i nazvan Veliki ratni otok.

Danas je oko dvije trećine otoka zaštićeno kao prirodni rezervat u kojem je zabilježeno 196 vrsta ptica, uključujući crne rode, čaplje i male pjevice, od kojih su mnoge ugrožene. Na sjevernom dijelu nalazi se mala, nekoć divlja, a danas, osobito ljeti, vrlo popularna pješčana plaža Lido, dok je ostatak otoka zaštićen zakonom i njegova urbanizacija nije dopuštena.

Plaža se razvila kao svojevrsna alternativa plaži i parku Ada Ciganlija, a ime je dobila po Lidu, jednom od otoka u Venecijanskoj laguni u Italiji. Do nje se dolazi oko 360 metara dugačkim pontonskim mostom koji se postavlja ljeti, a ima i pristup za čamce, kanue te kajake.

Prosječna nadmorska visina Velikog ratnog ostrva iznosi 72 metra, a velik dio njegove površine prekriva šuma. Zbog čestih poplava na otoku nema puno sisavaca, ali u njegovim rukavcima mrijesti se velik broj riba.

Ova prirodna oaza zapravo obuhvaća dva riječna otoka, Veliki ratni otok i Mali ratni otok, uključujući i sprudove koji nastaju djelovanjem vodenih struja. Među svim očuvanim močvarama u Beogradu, Veliki i Mali ratni otok imaju najveću raznolikost po broju životinjskih vrsta: štoviše, to je točka najveće biološke raznolikosti na području Beograda.

Tijekom osmanskih napada i opsade Beograda 1521., Turci su svoјe napade započinjali baš s Velikog ratnog otoka. Po osvajanju istog, ondje su izgradili osmatračnicu. A nakon što je pao pod vlast Austro-Ugarske, na otoku je podignuta još jedna osmatračnica, ali s druge strane.

Na otoku je u 17. i 18. stoljeću postoјalo romsko naselje, a nakon Prvog svjetskog rata, kad su Mali i Veliki ratni otok izgubili svoj voјni značaј, Beograđani su ih prozvali ”sirotinjskim ostrvima”. Tad su, naime, naјsiromašniјi stanovnici Zemuna na otoku izgradili soјenice te obrađivali zemlju. Uzgajali su kukuruz i lubenice te ih prodavali na tržnicama.

Tijekom Drugog svjetskog rata, otok je zbog svog izoliranog položaja služio kao sklonište i mjesto tajnih operacija. Ribarima i lokalnom stanovništvu u sjećanju su ostale priče o čamcima koji su prevozili ranjenike te bunkerima i tunelima koji su pružali zaštitu od razaranja. Danas Veliko ratno ostrvo, mjesto na kojem se priroda i povijest stapaju u jedinstvenu cjelinu, živi neku ljepšu priču. U ljetnim mjesecima, kad sunce obasja rijeku i šumu, otok se pretvara u zelenu paletu koja poziva na šetnju i uživanje u trenucima tišine: neprocjenjivo!