Jedan od najstarijih hrvatskih gradova izgrađen je na otoku tik uz kopno: u njemu se nalazi najmanja katedrala na svijetu

Na malenom otočiću u plitkoj laguni, tek nekoliko metara udaljenom od kopna, smjestio se Nin, jedan od najstarijih gradova na istočnoj obali Jadrana čiji položaj i danas otkriva koliko je nekoć bio promišljeno građen. Naime, do njegove povijesne jezgre dolazi se preko kamenih mostova, no u prošlosti je upravo ta fizička odvojenost igrala važnu obrambenu ulogu. Grad koji je stoljećima bio političko i vjersko središte ranosrednjovjekovne Hrvatske zadržao je svoj izvorni raspored, a tragovi njegove važnosti vidljivi su i danas…

Već pri dolasku u Nin ostat ćete zadivljeni plitkom lagunom koja ga okružuje, poljima soli i prekrasnim kamenim mostovima koji vode do stare jezgre. Ovaj se jedinstveni gradić može pohvaliti s nekoliko desetaka nagrada, kako domaćih tako i inozemnih. Više je puta proglašavan najboljim malim turističkim mjestom u Hrvatskoj, dobio je mnoge nagrade za inovativnost i kulturni turizam, a portal European best destinations proglasio ga je jednim od najromantičnijih gradova u Europi.

Ninski kameni mostovi, koji povezuju povijesnu jezgru Nina s ostatkom grada, podignuti su u 16. stoljeću, u vrijeme mletačke uprave, kada je njihov položaj imao i stratešku i praktičnu ulogu. Donji i Gornji most stoljećima su predstavljali jedine ulaze u grad, pa su bili ključni za kontrolu kretanja ljudi i robe, ali i za obranu. Danas više nemaju tu funkciju, no oba su očuvana u izvornom obliku i zaštićena kao kulturno dobro, čime i dalje svjedoče o urbanističkom razvoju i povijesnim okolnostima u kojima je Nin nastajao i rastao.

U staroj jezgri Nina naići ćete na prekrasnu kamenu crkvicu koja krije uzbudljivu priču. To je crkva svetog Križa, koju je zbog njezine ljepote engleski arhitekt Thomas Jackson prozvao najmanjom katedralom na svijetu. Izgrađena je u 9. stoljeću i jedini je sakralni objekt u gradu koji je ostao do danas nepromijenjen.

Crkva je široka 7,6 metara, dugačka 7,8 metara, a visina joj je tek 8,2 metra. Njezini zidovi su debeli 57 centimetara, a zahvaljujući položaju prozora i kutu padanja svjetlosti, građevina je svojevrsni kalendar jer se po sunčevim zrakama može odrediti točan datum solsticija i ekvinocija. Iako joj tepaju nadimkom „katedrala”, ova prekrasna građevina ipak ima „samo“ status crkve.

Organizirana terapija u Ninu provodi se od 1960. godine, a nalazište ljekovitog blata (peloida), nalazi se na prostoru ekološki očuvanog okoliša, u oazi plitkih, dugih i pješčanih obala, dovoljno daleko od industrijskih zona i velikih cestovnih pravaca. Osim toga, čitavo područje dom je mnogim osjetljivim i rijetkim biljkama, a ondje se gnijezdi i čak 240 različitih vrsta ptica!

U ljekovitu moć ninskog blata kunu se deseci tisuća evidentiranih bolesnika koji su patili od problema lokomotornog sustava, reumatskih bolesti, ženske neplodnosti, kožnih oboljenja… Isto su nekoć davno prepoznali i cijenili čak i stari Rimljani, o čemu svjedoče tegule, okrugle cigle koje su u termama u prapovijesnom dobu služile za prenošenje toplog zraka. Iste su danas pohranjene u Muzeju ninskih starina. A osim toga, na tzv. Punti svojedobno je pronađen i kip Venere Anzotice, liburnske božice plodnosti iz 1. stoljeća.

Ninsko blato danas mnogi posjećuju po preporuci liječnika ili prijatelja. Ljeti čitava laguna vrvi ljudima svih uzrasta koji se mažu crnim morskim blatom bogatim mineralima i oksidima. A kad se isto, nakon sunčanja na prekrasnoj Kraljičinoj plaži, upije i osuši na tijelu, terapija se nastavlja kupanjem u plitkom i toplom moru. Zvuči savršeno!