Na 10 minuta od Samobora nalazi se jedan od najstarijih europskih rudnika bakra i željeza: možete ga posjetiti već ovog vikenda

Rudarski posao bio je težak, prljav, rizičan, ali kroz povijest je prehranjivao na tisuće obitelji u Hrvatskoj i omogućio nam da danas uživamo u brojnim blagodatima modernog svijeta. Rudarstvo u Hrvatskoj ima dugu tradiciju, rudnici su postojali na desecima lokacija, a jedna od njih nalazi se u neposrednoj blizini Zagreba, i to u mjestu koje rudnicima duguje ime. Rude se nalaze nadomak Samobora, a u njima već ovog vikenda možete posjetiti Rudnik svete Barbare, jedan od najstarijih europskih rudnika bakra i željeza.

Od 22. ožujka do 4. prosinca rudnik možete obići subotom, nedjeljom, blagdanima i praznicima od 10 do 18 sati, a ostale dane u tjednu samo uz prethodnu najavu. Obilazak uz stručno vodstvo započinje svakog punog sata i traje oko 40 minuta. Ulaznica za odrasle stoji 7 eura, za djecu od 7 do 18 cijena je 6 eura, a predškolska djeca ulaze besplatno.

No ova nedjelja, 27. rujna od 11 do 17 sati, idealna je za izlet u rudnik jer se održava događanje „Postanu rudar na jedan dan“, s nekoliko interaktivnih radionica posvećenih rudarskoj baštini. Idealna je to prilika za obiteljski izlet na kojem ćete moći ispeći svoju prvu rudarsku greblicu i naučiti kako se priprema zimnica, upoznat ćete se s rudarskim alatima i, naravno, obići sam rudnik. Svi detalji su na Facebook stranici ovog događaja.

Rude imaju dugu povijest rudarstva. Nekada je kroz cijelo mjesto bila razvedena mreža rudarskih rovova, no danas je za posjetitelje obnovljeno 350 metara rovova umjetnim spajanjem rovova Sveto Trojstvo i Kokel. Uređeni su i prilazni putevi do oba rova, te rudarsko-botanička poučna staza od centra Ruda do Botaničkog vrta ljekovitog bilja Suban u Manjoj Vasi. Ona je duga oko kilometar i pol i svakako preporučujemo da ju obiđete. Duž poučne staze postavljene su dvije info ploče i šest interpretacijskih ploča, kao i veći broj putokaza i botaničkih oznaka.

Postoje pretpostavke da su rudnici u okolici današnjeg Samobora postojali još u antici, no sa sigurnošću se zna da su radili od 1481., od kad se njihova povijest prati. “Svojevrsno zlatno doba rudnik u Rudama doživljava u 16. stoljeću kada je proizvodnja bakra bila dvostruko veća od cjelokupne proizvodnje bakra u Engleskoj i četverostruko veća od one u Norveškoj, a dosezala je trećinu produkcije znamenitog švedskog rudnika u Falunu,” navodi se na stranicama rudnika.

Vlasnici rudnika kroz povijest su najčešće bili inozemni plemići i veleposjednici, a radnici su se velikim dijelom doseljavali iz okolnih zemalja. U početku se eksploatirao bakar i željezna ruda, a početkom 19. stoljeća počinje vađenje gipsa koje je potrajalo sve do ranih pedesetih godina 20. stoljeća.

Sredinom prošlog stoljeća rudarenje polako zamire kao vodeća djelatnost u mjestu jer su istraživanja pokazala da ruda više nema dovoljno da bi iskapanje bilo isplativo. Rudnici su na neko vrijeme zaboravljeni, a onda 2002. godine započela obnova i turističko oživljavanje nekadašnjih rovova.

Dijelovi napuštenog rudnika pretvoreni su u rudarski muzej u prirodi i tako je sačuvan uvid u ljepotu podzemlje, baštinu kraja, ali i težak život starih rudara. Rudnik je danas ustrojbena jedinica Samoborskog muzeja, a brigu o održavanju i organizaciji rada i obilazaka vodi KUD Oštrc.