Ispod katedrale u Dubrovniku kriju su ostaci još dvije stare katedrale: otkrivene su tek nakon razornog potresa

Katedrale su u većini gradova jedna od top pet atrakcija po kojima su poznati. Velike, monumentalne crkve obično sa stoljetnom poviješću, raskošne arhitekture, umirujućeg interijera obavezno se nalaze na listama putnika koji razgledavaju grad. No u Dubrovniku to kao i da nije baš slučaj. Što i ne čudi, jer popisu onoga što u ovom biseru Mediterana vrijedi vidjeti kao da nema kraja. Povijesne zidine kojima se može prošetati, tvrđave koje čuvaju granice starog grada, mitski Stradun, pa Lokrum i Srđ u okolici, ljeti su tu i plaže… No katedrala Gospe Velike, uz koju svaki dan prolaze tisuće turista, itekako je građevina vrijedna istraživanja, koja nevjerojatne tajne krije i u slojevima pod zemljom.

Katedrala Gospe Velike nalazi se nedaleko od Straduna i Kneževa dvora, u ulici Kneza Damjana Jude. Punog imena Prvostolnica Uznesenja Blažene Djevice Marije među stanovnicima je ipak poznatija po imenu župnog ureda Gospe Velike. Veliko kameno pročelje, impresivna kupola i široke stube jedan su od zaštitnih znakova starog dijela grada. No dok pred njom stoje, posjetitelji obično ni ne slute da se ispod njihovih nogu krije jedan drukčiji Dubrovnik. Onaj koji priča o više od 1500 godina prošlosti.

Ispod katedrale nalaze se očuvani ostaci dviju velebnih crkava iz prošlosti, koji su otkriveni sasvim slučajno, prilikom obnove nakon potresa 1979. godine. Potres koji je u travnju 1979. pogodio crnogorsko primorje i područje Dubrovnika oštetio je i katedralu pa je prije njezine sanacije trebalo istražiti temelje. Arheološki radovi počeli su 1981. i postupno se proširili i na susjednu Bunićevu poljanu, a tijekom njih su istraživači pronašli ostatke niza starijih objekata. Među njima su bile dvije velike crkve koje su prethodile današnjoj katedrali, ali i još stariji obrambeni zid te neobična memorijalna kapela.

Dubrovačka biskupija navodi kako je tijekom rujna je održan novi ciklus radionica „Otkrivanje starih dubrovačkih katedrala”, u kojem studenti i stručnjaci obrađuju tisuće nalaza pronađenih tijekom velikih arheoloških istraživanja 1980-ih. Proučavaju se ulomci keramike, oslikane žbuke i kameni ukrasi nekadašnjih crkava, a cilj je od goleme količine materijala sastaviti što potpuniju sliku ovog iznimnog nalazišta.

Mlađa od dvije „skrivene” crkve bila je romanička katedrala iz 12. stoljeća. Bila je golema za svoje vrijeme, duga oko 41 i široka oko 17 metara, trobrodna i natkrivena svodovima. Iznad dijela središnjeg prostora uzdizala se kupola. Njezin pod danas se nalazi neposredno ispod poda barokne katedrale.

Još veće iznenađenje nalazilo se oko tri metra niže. Arheolozi su ondje pronašli ostatke još starije, velike ranosrednjovjekovne crkve za koju se ispostavilo da je bizantska bazilika vjerojatno izgrađena oko 8. stoljeća. Bila je to trobrodna crkva duga oko 31 metar i široka gotovo 16 metara, što pokazuje da se na tom mjestu još u ranom srednjem vijeku nalazila iznimno važna sakralna građevina.

Uz staru romaničku katedralu iz 12. stoljeća veže se i poznata legenda, koju povijesni izvori nikad nisu uspjeli potvrditi. Predaja, naime, kaže kako je njezinu izgradnju financirao engleski kralj Rikard Lavljeg Srca nakon što se vraćajući iz Svete zemlje navodno spasio kod Lokruma. Za noviju, bizantsku crkvu zna se pak da je bila okrenuta suprotno od današnje katedrale, više je puta pregrađivana, a imala je i zvonik.

Istraživanja traju i danas i redovito donose nova otkrića koja mijenjaju ono što znamo o povijesti Dubrovnika. Analize uzoraka iz najstarijih slojeva, navodi se na stranici Dubrovačke biskupije, pokazale su da pojedine strukture na tom prostoru mogu sezati čak u 4. i 5. stoljeće, dakle mnogo dalje u prošlost nego što se nekad pretpostavljalo. Na službenoj stranici katedrale navodi se da je količina pronađenog materijala ogromna: otkriveno je oko 500 većih i tisuće manjih ulomaka arhitekture, kamenog crkvenog namještaja i skulpture, zatim tisuće fragmenata zidnih slika te više od 700 kovanica koje obuhvaćaju razdoblje od 3. stoljeća prije Krista do 17. stoljeća.

Zanimljiva otkrića osvanula su i ove godine. Tijekom radova provedenih u proljeće 2026. godine, prilikom sanacije pločnika, otkrili su sarkofag iz kasne antike, i to vrlo plitko ispod današnje površine. Kako je u travnju izvijestio HRT, otkrivena je i dotad nepoznata gusterna, odnosno cisterna za vodu, zidovi ranijih kuća sa sačuvanom žbukom, ljudski ostaci, dijelovi kanala, keramičke cijevi za odvodnju te tragovi starijeg obrambenog zida.

Današnja katedrala Gospe Velike izgrađena je od 1671. do 1713. godine. Veliki potres 1667. gotovo je potpuno srušio tamošnju romaničku katedralu, pa je donesena odluka da se ostaci uklone i na njihovom mjestu podigne nova crkva. Originalni izgled zadržala je gotovo do danas i riječ je o jednom od važnijih primjera rimskog baroka na hrvatskom prostoru: trobrodnoj crkvi s velikom kupolom, monumentalnim pročeljem i bogatom kamenom dekoracijom.