Jedan od najzanimljivijih dijelova Jadrana ponovno je dobio međunarodno priznanje: stručnjaci su jednu stvar posebno pohvalili

Prije nekoliko dana iz Pariza je stigla odlična vijest za naše otoke! Viški arhipelag i sljedeće četiri godine ostaje pod okriljem UNESCO-a. Nakon nove međunarodne evaluacije, Vis, Biševo i udaljeni pučinski otoci dobili su zelenu kartu, čime je potvrđen nastavak njihova članstva u svjetskoj mreži geoparkova. Razloga za zadovoljstvo posebno imaju stanovnici Visa i Komiže, ali i svi oni koji dobro poznaju ovaj dio Jadrana, njegovu neobičnu geološku prošlost i prirodne ljepote, među kojima je najpoznatija Modra špilja.

Pozitivna odluka donesena je 4. studenoga na 11. sjednici Vijeća UNESCO-ovih globalnih geoparkova. Viški arhipelag, koji je u međunarodnu mrežu uključen 17. travnja 2019. godine, uspješno je završio drugu revalidaciju i dobio potvrdu za nastavak statusa u sljedećem četverogodišnjem razdoblju. Konačna formalna potvrda očekuje se na proljeće.

UNESCO-ova zelena karta rezultat je postupka provjere tijekom kojeg se ocjenjuju upravljanje geoparkom, zaštita geološke baštine, znanstvena istraživanja, edukativni programi i suradnja s lokalnim stanovništvom. Dio evaluacije proveden je od 22. do 27. lipnja, kada su međunarodni stručnjaci obišli područje Geoparka i razgovarali s predstavnicima otočnih institucija i zajednice.

Razloga za zadovoljstvo na Visu i u Komiži ima podosta. Geopark je ispunio svih deset preporuka koje je dobio tijekom prethodne evaluacije 2022. godine, što je međunarodnim stručnjacima bio važan pokazatelj napretka. Kako je za Slobodnu Dalmaciju objasnila Lana Schmidt, koja je u prethodnom mandatu obnašala dužnost izvršne direktorice Geoparka, pozitivna ocjena rezultat je četverogodišnjeg rada na znanstvenim, obrazovnim i razvojnim projektima.

Među ostvarenim rezultatima istaknuti su razvoj interpretacijskih sadržaja, suradnja sa znanstvenim ustanovama te veća uključenost lokalnih proizvođača. Portal Dalmacija Danas navodi kako je u protekle četiri godine uspostavljeno 16 novih partnerstava s otočnim poljoprivrednicima, a posebna pozornost posvećena je vinogradarstvu i vinarstvu. Pohvale je dobila i geostaza Put poja, koja povezuje geološke zanimljivosti, suhozide i vinograde.

Viški arhipelag zanimljiv je i zbog činjenice da se na relativno malom području mogu pronaći tragovi različitih geoloških procesa. Osim Visa i Biševa, Geopark obuhvaća Svetog Andriju, Brusnik, Jabuku i Palagružu, koji se po svojem nastanku i građi znatno razlikuju. Posebno su zanimljivi Jabuka i Brusnik, čije je vulkansko podrijetlo jedna od prepoznatljivih geoloških osobitosti ovog dijela Jadrana.

Najpoznatija prirodna atrakcija svakako je Modra špilja na Biševu, čija unutrašnjost zahvaljujući prodoru sunčeve svjetlosti kroz podvodni otvor poprima karakterističnu plavu boju. Prema podacima koje prenosi Slobodna Dalmacija, godišnje je posjeti više od 150 tisuća ljudi. UNESCO-ov status odnosi se na znatno šire područje i uključuje očuvanje geološke baštine, njezino istraživanje i predstavljanje javnosti.

Među pozitivnim ocjenama našla se i suradnja dvaju otočnih gradova. Kako je Lana Schmidt istaknula za Slobodnu Dalmaciju, Geopark je tijekom proteklih godina postao važna poveznica između Visa i Komiže, lokalnih ustanova, proizvođača i stanovnika. Uključivanje zajednice jedan je od elemenata koje UNESCO uzima u obzir pri produženju statusa.

Nova zelena karta donosi i četiri preporuke za sljedeće razdoblje. Među prioritetima su predstavljanje morske i geološke baštine, očuvanje tradicijske arhitekture i suhozidne gradnje te edukacija o odgovornom korištenju prirodnih resursa. Dio aktivnosti povezan je s međunarodnim projektom GEOHERITAGE, koji uključuje izradu interaktivnih 3D geoloških modela i novih sadržaja za posjetitelje.

Pred Geoparkom Viški arhipelag sada su još četiri godine tijekom kojih će trebati nastaviti razvijati započete projekte i odgovoriti na nove preporuke UNESCO-ovih stručnjaka. Pritom je posebno važno što međunarodno priznanje, uz očuvanje prirodnih znamenitosti, sve veći naglasak stavlja na ljude koji ondje žive i na budućnost otoka.