Na neobičnu stijenu koja mijenja boju zabranjeno je penjati se, a ne smije se ni fotografirati iz bilo kojeg ugla
Kad netko spomene riječ Australija, upravo se ona pojavljuje kao jedna od prvih asocijacija: nevjerojatna, jarko crvena stijena okružena prostranstvom. Naravno, riječ je o legendarnom Uluruu, jednom od najprepoznatljivijih simbola te države-kontinenta, svetom mjestu za autohtone, aboridžinske narode, ali i lokalitet koji turiste poput magneta privlači svojom ljepotom još od 1930-ih godina. Uluru, smješten u samom ‘crvenom’ središtu Australije, na jugu Sjevernog teritorija, nalazi se i na popisu svjetske baštine, a s Kata Tjutom (nekad Mount Olga) udaljenom 40-ak kilometara, predstavlja dva najistaknutija lokaliteta Nacionalnog park Uluru-Kata Tjuta.
MIJENJA BOJU OVISNO O DOBU DANA, ALI I GODINE
Uluru, najveći megalit na svijetu, visok je 348 metara. Dugačak je 3,6 kilometara, a širok 1,9, dok mu opseg iznosi 9,4 kilometara. Da bi ga cijelog obišli, oko njegove baze, potrebno je oko tri i pol sata hoda. No, poput sante leda, Uluru je zapravo mnogo veći nešto što se čini na prvu. Dobar dio njega skriven je od pogleda i dalje prekriven zemljom. Jedna od njegovih najistaknutijih osobina je ta da, ovisno o dobu dana, ali i godine, mijenja boju, s time da doslovno ‘žari’ i ‘sjaji’ tijekom izlaska ili zalaska sunca.
U pozadini bajkovitog prizora jest prisutnost željezova oksida koji se nalazi u pješčenjaku, vrsti stijene koja ga zapravo čini. Na popis svjetske baštine UNESCO-a uvršten je dva puta – prvo 1987. godine zbog jedinstvenih geoloških značajki, a zatim 1997. i zbog kulturološkog značenja za Aboridžine.
LOKALITET JE NEVJEROJATNO VAŽAN ZA LOKALNO STANOVNIŠTVO
Uluru ima nevjerojatnu važnost za autohtono stanovništvo, za njihov religijsko-kulturni svijet koji se bazira na jakoj povezanosti sa svijetom prirode i vjerovanje u duhovne snage i neraskidivo je povezan s aboridžinskim konceptom Dreaminga (Vrijeme Snova). Arheolozi su naišli na dokaze da aboridžinski narodi naseljavaju područje Ulurua već 30 tisuća godina, dok su slikarije u podnožju stijene stare primjerice 5000 godina.
Nakon više desetljeća duge borbe i kampanji, aboridžinski narod Anangu koji živi u tom području naposljetku je 1985. godine priznat kao tradicionalni vlasnik nacionalnog parka te, sukladno tom priznanju, australske vlasti samo ‘unajmljuju’ to područje, dok Anangu surađuju s institucijom za upravljanje nacionalnom parkovima.
PENJANJE PO SVETOJ STIJENI SLUŽBENO JE ZABRANJENO 2019. GODINE
Široj javnosti Uluru je dugo vremena bio poznat pod imenom Ayers Rock. Naime, to joj je ime, u čast tadašnjeg generalnog tajnika Južne Australije, nadjenuo William Gosse 1873. godine. On je bio prvi Europljanin koji je ikada vidio prelijepu i ogromnu stijenu. Godine 1993. službeno je ime stijene promijenjeno u Ayers Rock/Uluru kako bi se priznao njezin autohtoni naziv. No 2002. godine došlo je do još jedne, najvažnije promjene – tada je njezino tradicionalno ime Uluru zasluženo došlo na prvo mjesto.
Većina je ljudi upravo tako i dan danas zove. Isto tako, učinjeni su naposljetku i neki drugi koraci kojima je priznata važnost Ulurua za Aboridžine. Iako su oni oduvijek molili posjetitelje da poštuju njihovu kulturu te da se suzdrže od penjanja po stijeni, ono je službeno zabranjeno u listopadu 2019. godine. Isto tako, poradilo se i na zabrani fotografiranja određenih mjesta planine.
DOM 400 VRSTA BILJAKA, ALI I BROJNIH SISAVACA, PTICA I REPTILA
Uluru, koji na godišnjoj razini posjeti oko 250 tisuća ljudi, svijet je za sebe. Iako u pustinji, on godišnje zna primiti i do 300 milimetara kiše radi čega dolazi i do formiranja slapova. U njegovoj neposrednoj okolici živi i raznolik biljni i životinjski svijet – dosad je popisano više od 400 vrsta biljaka (od kojih mnoge imaju tradicionalnu upotrebu među pripadnicima naroda Anangu), 21 vrsta sisavaca, 179 vrsta ptica, 73 vrste reptila i četiri vrste žaba.
SVETA KUPOLA VISOKA JE ČAK 546 METARA
Kao i sam Uluru, i obližnja Kata Tjuta (što bi u prijevodu značilo ‘mnogo glava’) sveti je lokalitet za Aboridžine. U slučaju Kata Tjute riječ je o više kupolastih stjenovitih formacija, točnije njih čak 36. Najviša od njih visoka je 546 metara, odnosno toliko se metara uzdiže iznad ravnice koja ju okružuje (ukupna nadmorska visina iznosi 1066 metara), te je za čak 198 metara viša od slavnog Ulurua.
