Jurica u Međimurju uzgaja povrće koje su obožavali još rimski carevi: “Kad smo počeli, puno ljudi nije ni znalo što je šparoga”
Jurica Kos iz Međimurja vlasnik je OPG koji nosi njegovo ime, a tijekom travnja i svibnja dnevno uberu u prosjeku između 60 i 70 kilograma šparoga

Ako neko povrće trenutačno kraljuje, to je ona: šparoga. Omiljena u ustima i na tanjuru, fotogenična i slasna, mnogima je upravo ona jedan od gastronomskih simbola proljeća. Mi smo odlučili ući malo dublje u svijet te zanimljive namirnice. Doduše, nismo se otisnuli u ‘lov’ na divlje šparoge, nego smo se s onom iz uzgoja upoznali zahvaljujući Jurici Kosu, vlasniku OPG-a Jurica Kos iz Pretetinca u Međimurju.
RODITELJI PRVE ŠPAROGE ZASADILI PRIJE 20 GODINA
Jurica Kos nije samo proizvođač šparoga. On je 35-godišnji elektrotehničar koji se bavi prodajom alata, otac dvoje djece i rekreativni igrač nogometa u veteranima. No, upravo su šparoge ovaj put bile glavna tema razgovora. Njegova obitelj s tom namirnicom živi već dugo. OPG je, kaže, osnovan 2017. godine, no njegovi su se roditelji šparogama bavili i prije toga. Šparoge su jednostavno u familiji, šalimo se, a on potvrđuje. Naime, njegovi su roditelji šparoge prvi put zasadili još prije 20 godina.
“Roditelji su došli na tu ideju jer su ih sezonski brali u Njemačkoj. Počeli su s dva probna reda, i to kratka, a danas ih uzgajamo na gotovo dva hektara. Nekada, kada su ih počeli saditi, ljudi nisu ni znali što je to”, prisjeća se Jurica.
BAVE SE UZGOJEM ZELENE ŠPAROGE
No, danas se dobro zna za nju. Šparoga, inače cijenjena još u rimsko doba i od tadašnjih careva zbog svoje ljekovitosti, ali i finog okusa, nosi nadimak ‘carsko povrće’. Naprosto je krcata zdravim i hranjivim tvarima, a siromašna kalorijama, zbog čega spada u neke od najzdravijih namirnica. Odlična je za zdravlje probavnog sustava, pogoduje zdravlju srca i to je tek početak. Blagodati njezine konzumacije doista su brojne.
Jurica koji je danas predvodnik obiteljskog posla, bavi se uzgojem zelene šparoge. Upravo je sada, travanj i svibanj, vrhunac sezone. Berbe su kroz ova dva mjeseca svakodnevne, sada ima najviše posla. “Berba svaki dan traje oko tri sata, onda ide pakiranje, prodaja, dostava…”, govori. Na kućnu adresu dostavljaju u slučaju većih narudžbi, primjerice 10 ili 15 kilograma, a surađuju i s nekoliko ugostiteljskih objekata. Minimalna je količina za dostavu pet kilograma šparoga, a one se uvijek mogu kupiti i na njihovu kućnom pragu, pozivom na broj telefona 099 764 3614. Kilogram njihovih šparoga stoji šest eura.
PRVE TRI GODINE NAKON SADNJE NEMA BERBE
Jurica govori kako u prosjeku na dan uberu između 60 i 70 kilograma šparoga. Ako su vremenski uvjeti povoljni, odnosno ako je temperatura viša od 20 stupnjeva Celzijevih, to bude i 100 kilograma. Iako nemaju službeni certifikat, uzgoj je ekološki, govori.
Proces samog uzgoja poprilično je zanimljiv i ima neke svoje zakonitosti. Šparoga je, naime, višegodišnja biljka koja živi i do 15 godina. Nakon sadnje ‘sadnice’ šparoge, odnosno njezine krune iduće tri godine, čak i ako ona rodi, nema berbe. “Korijen treba ojačati prve tri godine. Ona rodi, ali se pusti da raste u vrhove… Berba ide tek četvrte godine”, objašnjava Jurica.
POSLA IMA TIJEKOM CIJELE GODINE
Travanj i svibanj su možda najintenzivniji mjeseci, no posla s njom ima cijele godine. „Ostatak godine se treba brinuti za nasade u smislu njihova mehaničkog površinskog održavanja. Šparoge se sade 30 centimetara duboko u zemlju pa se radi međuredna mehanička obrada protiv korova i ručno okopavanje u samom redu”, govori. Jurica također pojašnjava da je to vrlo bitno tijekom prve tri godine kada bi veliki korov mogao ugušiti šparogu. Kako ona jača tako se i ona sama, s vremenom, izbori za svoje mjesto.
Riječ je o napornom poslu koji traži i puno znanja. “Mi smo bili prvi u tome i nismo mogli drugačije učiti nego samo na svojim greškama… Ma i danas je tako, rijetka je to kultura”, govori Jurica dodajući kako se zadnjih pet godina s proizvodnjom šparoga krenulo i kod Vinkovca.
POSTOJE ODREĐENI IZAZOVI U PROIZVODNJI
Jurica proizvodi Giova šparogu koju su nabavili iz Italije, a sadnja i briga za šparogu općenito dolazi s nekim izazovima. “Ona voli laka i propusna tla, a kod nas je dosta teško tlo, tako da je to mana. Problem nam radi i mraz. Mrazovi su česti u vrijeme berbe pa nam svake godine jedan dio prinosa ode zbog toga“, pojašnjava.
Isto tako, izazov je raštrkanost parcela. Njihova dva hektara raspoređena su na četiri lokacije. One nisu udaljene, no činjenica da se ne radi o okrupnjenom nasadu može biti problematična kod raznih poslova koji se trebaju obavljati na tim različitim lokacijama i ‘putovanju’ između njih. No, unatoč svemu, pa čak i tome što je u jeku sezone, kako kaže, ‘rastrgan na sve strane’, Jurica voli svoj posao.
ŠPAROGE NA STO I JEDAN NAČIN
Isto tako i voli šparoge. Ove iz uzgoja su, kaže, malo blaže i manje gorke od onih divljih, no jednako su zdrave, a pritom su i dostupnije te samim time i jeftinije. U njegovoj obitelji spremaju ih na niz načina. Dapače, jedu ih svaki dan.
„Što god da kuhamo u to ide i šparoga… Najpoznatije su pečene s jajima, to je klasik, a pripremamo ih na razne načine. Primjerice, prodinstamo na luku i dodamo vrhnje za kuhanje i gore na kraju naribamo sir. Na roštilju su super, samo začinjene ili još bolje, omotane s pancetom ili špekom. Obavezno ih stavljamo na pizzu, baš lijepo razblaži, a koristimo ih i kao prilog, samo kuhane i začinjene. Nekad ih poslužujemo i s ribom, samo skuhane i začinjene i dodamo češnjak… Ili ih zapečemo u pećnici s krumpirom i drugim povrćem. Znamo ih raditi i na salatu, s kuhanim jajima, piletinom i rajčicom. Odlične su i ukiseljene”, nabraja Jurica.
















