Hvar je otok s najviše akademika na svijetu. Njima u čast za nekoliko dana otvara se jedinstveno šetalište

Najsunčaniji hrvatski otok, kristalno čisto more, prekrasne plaže, opojni mirisi lavande, spomenici pod zaštitom UNESCO-a, izvrsna gastronomija i najljepši zalasci sunca… Sve je to Hvar, jedna od najpopularnijih turističkih destinacija u Hrvatskoj i otok za kojeg su čuli baš svi. No ovaj biser Jadrana krije i jednu puno manje poznatu zanimljivost koja ga čini doista posebnim i u svjetskim okvirima. Naime, Hvar je svojevrstan sociološko-antropološki fenomen jer je, prema dosadašnjim istraživanjima, čak 27 akademika rođeno na otoku ili potječe s njega. Riječ je o ljudima koji su svojim znanjem, radom i stvaralaštvom ostavili dubok trag u hrvatskoj znanosti, umjetnosti i kulturi, a koliko su Hvarani ponosni na njih, najbolje pokazuje vijest koja je ovih dana stigla iz Staroga Grada.

Kako bi se ova vrijedna baština sačuvala od zaborava i približila budućim generacijama, u Starom Gradu će 23. listopada svečano biti otvoreno Šetalište akademika otoka Hvara. Tom će se prigodom održati i prvi Dani akademika otoka Hvara te predstaviti monografija „Akademici otoka Hvara”. Prema dosadašnjim istraživanjima, čak 27 akademika rođeno je na ovom dalmatinskom otoku, što je doista impresivan podatak. Ovim hvalevrijednim projektom želi se sustavno istražiti njihov život i rad, sačuvati uspomena na njihova postignuća te istaknuti izniman doprinos koji je Hvar dao hrvatskoj znanosti, umjetnosti i kulturi.

Među brojnim istaknutim imenima posebno mjesto zauzima Šime Ljubić, jedan od utemeljitelja današnje Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) i prvi dalmatinski akademik. Hvar je dao i ugledne povjesničare Tomislava Raukara i Nikšu Stančića, književnike Tonka Maroevića i Antuna Šoljana, kipara Kuzmu Kovačića, ali i niz drugih istaknutih znanstvenika i umjetnika, poput Kažimira Hraste i Davora Miličića. Svaki od njih ostavio je važan trag u svojem području djelovanja, a njihova postignuća najbolje svjedoče o nevjerojatnom intelektualnom i stvaralačkom bogatstvu ovog dalmatinskog otoka.

U sklopu I. Dana akademika otoka Hvara okupit će se predstavnici znanstvenih i kulturnih institucija, kolege, suradnici i prijatelji akademika. Program je zamišljen kao prostor susreta i razgovora o njihovu doprinosu i značenju njihova nasljeđa za budućnost, a uključuje i panel akademika i učenika otočnih škola o znanju, obrazovanju i stvaralaštvu, piše HRT.

No Hvar je kroz povijest dao i brojne druge velikane koji su ostavili dubok trag u hrvatskoj kulturi i književnosti. Na otoku su, naime, rođeni i neki od najvažnijih stvaralaca hrvatske književnosti, čija se djela čitaju i proučavaju stoljećima nakon njihove smrti. Najpoznatiji među njima zasigurno je Hanibal Lucić, renesansni pjesnik i dramatičar rođen u gradu Hvaru, koji je svojim stvaralaštvom ostavio neizbrisiv trag u hrvatskoj književnoj baštini. Njegova drama „Robinja” smatra se jednim od najvažnijih djela hrvatske renesansne književnosti, a ljubavna pjesma „Jur nijedna na svit vila” i danas je jedan od najpoznatijih primjera hrvatske renesansne lirike.

Jednako važno mjesto u povijesti hrvatske književnosti zauzima i Petar Hektorović, još jedan veliki renesansni pisac rođen na Hvaru. Njegovo najpoznatije djelo „Ribanje i ribarsko prigovaranje” donosi zanimljiv prikaz života dalmatinskih ribara, njihovih običaja, razgovora i pjesama, a posebno je vrijedno jer je Hektorović u njemu zabilježio i autentične narodne napjeve. Sjećanje na ovog velikana i danas je povezano sa Starim Gradom, u kojem se nalazi njegov znameniti Tvrdalj, renesansni ljetnikovac s ribnjakom koji je postao jedan od najprepoznatljivijih simbola grada.