Najveći dalmatinski otok ima cijeli niz jedinstvenih izraza i naglasaka: u subotu se to bogatstvo slavi zanimljivim festivalom

U Škripu, najstarijem naselju na otoku Braču, povijest je na svakom koraku: stare kamene kuće, crkva koja na istom mjestu stoji već 1300 godina, suhozidi, palače… No ovo mjesto baštinu ne čuva samo u kamenu. Ovo će vikenda oživjeti i ona nevidljiva baština, koju nije moguće opipati ni staviti u muzejsku vitrinu. Ispred povijesne zgrade Muzeja otoka Brača u Škripu, u subotu, 29. kolovoza u 20 sati, održat će se 15. Festival čakavske riči, manifestacija posvećena očuvanju i njegovanju zavičajnoga čakavskog govora. Program je besplatan za posjetitelje.

Čakavica je važan temelj kulturnog identiteta Brača. Na otoku postoji čitava paleta čakavskih govora i kazivanja, pravo bogatstvo jezika, izraza i kolorita. Ta raznolikost svjedoči o živosti i vrijednosti čakavske baštine te o potrebi njezina sustavnog očuvanja, njegovanja i dokumentiranja, na što Festival podsjeća iz godine u godinu.

Festival su 2010. godine, povodom stote obljetnice rođenja pjesnika Stjepana Štefe Pulišelića, utemeljili Turistička zajednica Grada Supetra, Narodna knjižnica Supetar i Centar za kulturu Brač. Stjepan Štefe Pulišelić autor je čak 14 knjiga čakavske poezije i proze, a njegova je stvaralačka pokretačka snaga bila upravo velika ljubav prema zavičaju. Ovogodišnje izdanje posvećeno je pjesničkom opusu još jednog velikana hrvatske književnosti Vladimira Nazora, u povodu 150. obljetnice njegova rođenja. Rođen je u Postirima, a Brač je ostao jedan od njegovih trajnih izvora inspiracije. Tako će se u subotu u Škripu simbolično susresti dva pisca s istoga otoka i dvije velike književne priče, koje prikazuju i njeguju bogatstvo čakavskog govora.

Tijekom godina na Festivalu su obrađivane brojne i raznolike teme, od beštija u čakavici i erotske poezije, preko stvaralaštva mladih pjesnika s nekoliko naših otoka, do prisjećanja na pjesničke velikane poput Zlatana Jakšića i Jakše Fiamenga. Festival je kroz godine ugostio i brojne izvođače. Škripom su se orili zvonki čakavski stihovi učenika bračkih osnovnih škola, pripovijedale priče i prenosile pučke predaje, izvodile klapske pjesme i kazališne predstave, izlagale zadivljujuće fotografije i slike otoka.

U programu ovogodišnjeg Festivala sudjeluju učenici Osnovne škole Vladimira Nazora iz Postira, brački pjesnici i recitatori, mons. Stanko Jerčić, glumac Maro Drobnić, Ženska vatrogasna klapa Alegrija i sastav Harmonika Brač. Po tradiciji, vrijedne škripske žene pripremit će domaće kolače i okrjepu za posjetitelje.

Kvalitetu i važnost ove kulturne manifestacije prepoznalo je i Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije dodijelivši joj oznaku Hrvatski otočni proizvod (HOP). O potrebi sustavnog očuvanja, njegovanja i dokumentiranja čakavske riči osobito ukazuju članice stručnog festivalskog vijeća, prof. Gita Dragičević, dr. sc. Lucija Puljak i dr. sc. Zdravka Biočina. Svojim znanstvenim pristupom i bogatim iskustvom potvrđuju da Festival nije samo čuvar pjesničkog i umjetničkog izraza, već i važna platforma za znanstveno istraživanje, očuvanje i dokumentiranje jezika.

Martina Rendić, direktorica Turističke zajednice Grada Supetra, i Jasna Damjanović, ravnateljica Centra za kulturu Brač, istaknule su važnu ulogu Festivala u očuvanju i promoviranju čakavske riči, ali i u jačanju zajedništva bračke otočne zajednice. „Kulturna baština ostaje temelj i ključ identiteta našega otoka, a Festival čakavske riči potvrđuje svoju važnu ulogu u očuvanju i prenošenju domaćih vrijednosti. Zasluge pripadaju svima: djeci i mladima koji s ljubavlju njeguju jezik svojih predaka, učiteljima i roditeljima koji ih u tome potiču, domaćim udrugama i dragim gostima, umjetnicima, pjesnicima i znanstvenicima, svim Škrikama i Škripjanima, kao i svima koji dolaze u Škrip pokazujući kako se voli i čuva baština“, istaknule su.

„Očuvanje kulturne baštine pritom nije samo pitanje prošlosti, već i iznimno vrijedan resurs održivog razvoja svake zajednice. Naš turistički slogan ‘Otključaj doživljaj’ posebnu pažnju posvećuje upravo tom ključu baštine. Kulturna baština ključ je identiteta našega otoka, a Festival čakavske riči jedan je od ključeva za očuvanje i prenošenje naših domaćih vrijednosti“, dodala je Martina Rendić.

Čakavica na Braču nije samo narječje iz udžbenika niti nostalgični podsjetnik na neka prošla vremena. Ona je jezik obitelji i svakodnevice, humora i zadirkivanja, ljubavi i ljutnje, težaka, ribara i kamenara. Jezik kojim su se imenovali poslovi, ljudi, biljke, životinje i osjećaji, često riječima za koje u standardnom jeziku ne postoji sasvim ista zamjena. Festival čakavske riči ove će subote na to još jednom podsjetiti.