Jedini slovenski nacionalni park mogao bi uvesti ograničenje broja posjetitelja! Ulazilo bi se samo sa QR kodom

Hrvatska ima osam nacionalnih parkova, obuhvaćaju more, planine, močvare, šume, a susjedna Slovenija ima samo jedan. No taj jedan itekako se ima čime pohvaliti. Nacionalni park Triglav jedini je nacionalni park u Sloveniji te najveći komad zaštićene prirode u toj državi. Kanjon Vintgar, Tolminska korita, slap Peričnik, najviši vrh Slovenije… Sve to ulazi u sastav parka koji se prostire na površini od oko 84 tisuća hektara. Sada iz Slovenije stižu najave kako bi na najposjećenijim dijelovima parka moglo biti uvedeno ograničenje broja posjetitelja, a sve s ciljem zaštite prirode.

U Triglavskom narodnom parku stalno živi oko 2350 ljudi, raspoređenih u 33 naselja. Ljeti se na njegovim najpoznatijim točkama u jednom danu okupi višestruko više posjetitelja, a posljedice se, upozoravaju iz uprave parka, više ne mogu zanemariti. Slovenska agencija STA prenosi riječi voditelja parka koji kaže kako se posljedice se već vide u prirodi, među ostalim kroz eroziju i onečišćenje.

Jedan od alata za upravljanje posjetima je izračun najvećeg broja ljudi koje pojedina lokacija može podnijeti u jednom danu. Prema podacima koje su iznijeli predstavnici parka, za kanjon Vintgar je to 2290 posjetitelja dnevno, za Tolminska korita 1050, za slap Savica između 1200 i 1700, a za slap Peričnik između 1600 i 2000. Korita Mostnice podnose 880 ljudi dnevno na jednosmjernoj stazi, izvor Soče svega 500 ako se ulazi kod Koče pri izviru Soče, prenosi portal 24ur.

Problem, međutim, nije izračunati brojku, nego je provesti u praksi. Najlakše je bilo ondje gdje postoje jasne ulazne točke, primjerice u Vintgaru i Tolminskim koritima, dok je na područjima bez nadzora, primjerice na Mangartskoj cesti, provedba znatno teža. Za znamenitosti koje nemaju ulazne točke i čiji je posjet besplatan razmišlja se u smjeru besplatne rezervacije putem interneta i odgovarajućeg nadzora.

Učinkovitima su se pokazale i mjere smirivanja prometa. Uvođenjem prometnog režima u dolini Vrata, posjećenost slapa Peričnik prošlog se srpnja i kolovoza smanjila za 20 posto u odnosu na godinu prije. Iskustva su, međutim, pokazala da se odmah nakon tog ograničenja novo žarište pojavi drugdje, pa se sve češće otvara pitanje jedinstvenog sustava za cijelo područje Julijskih Alpa. Odluka bi se mogla odraziti i na dostupnost smještaja. Iz parka su upozorili da je potrebna sustavna odluka o ograničavanju broja turističkih ležajeva, jer bi u suprotnom, uz rast od osam posto godišnje, za desetak godina moglo doći do kolapsa sustava.

Dobar primjer za to je Kranjska Gora, pišu slovenski mediji. Kranjska Gora danas ima gotovo tri turističke postelje na jednog stalnog stanovnika, a lokalne vlasti smatraju da taj broj ne bi trebalo bitno povećavati, nego možda i smanjiti u korist kvalitetnije ponude. Podsjetimo, predviđa se da će za nekoliko godina svijetom putovati tri milijarde ljudi i da će potražnja za planinskim odredištima samo nastaviti rasti. Jedna je ideja da lokalno stanovništvo ima slobodan prolaz i neograničen pristup, dok bi se ostali posjetitelji za najopterećenije točke prethodno prijavljivali putem interneta i prijavu dokazivali QR kodom.

Zasad nijedna od ovih mjera nije usvojena, ali za neke je lokacije, poput kanjona Vintgar, već potrebno unaprijed kupiti ulaznicu za točno određeni termin. Za putnike iz Hrvatske, koji Sloveniju posjećuju u velikom broju, to znači da će izlete morati planirati i da spontanost više baš i neće biti dobrodošla. Prije polaska treba provjeriti pravila u destinaciji, kupiti ulaznice na vrijeme i poštovati lokalne propise. I, kao i uvijek, bolje je izbjegavati vršnu sezonu kad su najveće gužve.

Vrijedi podsjetiti i zašto je pritisak na ovaj prostor toliko velik. Triglavski narodni park jedini je nacionalni park u Sloveniji i najveći dio zaštićene prirode u toj državi. Prostire se na gotovo 84 tisuće hektara, njegova najviša točka je vrh Triglav visok 2864 metra dok je najniža u Tolminskim koritima na svega 180 metara nadmorske visine.

Slap Peričnik visok je 52 metra i jedinstven po tome što se iza njega može prošetati, Savica ima dvostruki tok visok 78 metara, a kanjon Vintgar, dug oko četiri kilometra, izdubila je rijeka Radovna. Triglav je status nacionalnog parka dobio 1. lipnja 1924. osnivanjem Alpskog konzervacijskog parka, a park je danas i dio rezervata biosfere Julijske Alpe pod zaštitom UNESCO-a.