Najšarenija zgrada u Europi izmamit će vam osmijeh na lice: fasadu joj krase srca, radoznale oči, zvijezde, ptice…
Kuća sretnog Rizzija izgrađena je 2001. godine u njemačkom gradu Braunschweigu i odmah je postala prava turistička atrakcija
Jarke boje ne samo da privlače pažnju, već izazivaju i snažne emocije. Tako crvenu povezujemo sa strašću, energijom i uzbuđenjem, žutu sa srećom, radošću i optimizmom, ružičastu s nježnošću, romantikom te mladošću… Upečatljive boje djeluju stimulativno i popravljaju nam raspoloženje, a to najbolje dokazuje i jedna unikatna zgrada u srcu Europe, za koju mnogi tvrde da je najveselija i najšarenija na čitavom Starom kontinentu. U pitanju je Kuća sretnog Rizzija (The Happy Rizzi House), djelo njujorškog umjetnika Jamesa Rizzija, a pronaći ćete ju u Braunschweigu u saveznoj pokrajini Donjoj Saskoj u Njemačkoj.
KUĆA JE DOVRŠENA 2001. I ODMAH JE BILO JASNO DA JE U PITANJU NEŠTO IZVANREDNO
Ovaj grad s nešto više od 250.000 stanovnika leži na čak tri rijeke, Alleru, Weseru i Okeru, a turistima je posebno zanimljiv njegov stari dio Ackerhof, čiji se mali, ali živopisni trg smatra žilom kucavicom prekrasne povijesne četvrti Magniviertel. Istu krase tradicionalne drvene kuće, a u moru njih, jedna novija itekako upada u oko. To je, pogađate, upravo fantastična Kuća sretnog Rizzija.
Ideja za ovu suvremenu građevinu rodila se još 1997. godine, a inicijativu za njezinu izgradnju pokrenuo je Olaf Jaeschke, vlasnik umjetničke galerije iz Braunschweiga. Kuća je dovršena 2001., a njezin tvorac Rizzi, svestrani i talentirani genijalac bujne mašte iz Sjedinjenih Američkih Država, uspio je istaknuti se iz mase i stvoriti nešto izvanredno, što će s vremenom postati ultimativna turistička atrakcija Braunschweiga.
VESEO KONTRAST STARIM DRVENIM ZGRADAMA U POVIJESNOM DIJELU GRADA
Izgradnja peterokatne Kuće sretnog Rizzija, koja se zapravo sastoji od devet pojedinačnih, ali međusobno povezanih građevina, trajala je dvije godine. Sve je nadgledao arhitekt Konrad Kloster, koji je fasadu zgrade zamislio i realizirao u dvije ili tri dimenzije, a istu je ukrasio u upečatljivom pop art stilu. Kao najčešći motiv koristio je sretna lica, no tu su i brojna srca, radoznale oči, zvijezde te ptice.
Danas ova jedinstvena, moderna i umjetnička građevina predstavlja veseo kontrast starim drvenim zgradama u povijesnom dijelu Braunschweiga. Kao da se smiješi i lokalnim stanovnicima, ali i njihovim gostima, koji nimalo ne mare za loše kritike koje je Kuća sretnog Rizzija svojedobno dobivala.
IAKO NIJE OTVORENA ZA JAVNOST, NE PRESTAJE ODUŠEVLJAVATI TURISTE
Jer bilo je i onih koji su njezin šareni pop art stil ocijenili kao ”neviđeni arhitektonski grijeh”. No ipak valja imati na umu da je ova kuća nastala u želji da se ožive povijesni ulaz u sam grad i dio oko čuvene crkve Magni, koja se s okolnim prostorom smatra kolijevkom Braunschweiga. Isti se stoljećima nije mijenjao, a u Drugom svjetskom ratu, točnije u noćnom bombardiranju 1944. godine, spomenuti dio, tj. čitava četvrt Magniviertel, teško je stradala. Na obnovu i urbanističko planiranje čekalo se sve do 1979., kad se starom gradu napokon odlučilo dati novo ruho.
Danas Kuća sretnog Rizzija služi kao poslovna zgrada i nije otvorena za javnost, ali njezina šarena fasada ne prestaje privlačiti i oduševljavati turiste iz svih krajeva svijeta. Građevina je 2012. temeljito renovirana, a iako se šuškalo da će se u istoj otvoriti i galerija Rizzi s restoranom, ta ideja, nažalost, nikad nije realizirana.
VRH JOJ KRASE TRODIMENZIONALNI TORNJEVI KOJE ĆETE ODMAH PRIMIJETITI
Veliki dijelovi fasade Rizzijevog remek-djela dizajnirani su kao staklene membrane sa sitotiskom i elementima svjetlucavog kristala. Isti čudesno osvjetljavaju čitavu kuću, a blistavi i trodimenzionalni tornjevi koji joj krase vrh još su samo jedan dodatan i upečatljiv detalj koji ”podiže” povijesni dio drugog najvećeg grada u Donjoj Saskoj (prvi je, naime, Hanover). Ako tražite ideju za izlet koji će vam uljepšati ove tmurne jesenske dane, vjerujemo da vas Kuća sretnog Rizzija neće razočarati!
