U blizini Zagreba pronašli smo kuću za odmor koja izgleda poput muzeja! U njoj možete doslovno otputovati u prošlost

Veronika Filipec i suprug obnovili su kuću kod Petrinje i pretvorili je u mali etnografski muzej u kojem se čuvaju uspomene, stari namještaj i mirisi prošlih vremena

Foto: Martina Hrupić

U okolici Petrinje, u Hrvatskom Čuntiću, podno obnovljene Čuntić kule, nalazi se jedno doista posebno dvorište. Na njemu, usred zelenila uz potok, stoje dva objekta, jedan noviji i jedan stariji. U novijem se može spavati, a u starijem uroniti u prošlost tog predivnog kraja. I pritom uživati u nekim od tradicionalnih recepata i jela! Kuća za odmor Veronika odlično je mjesto ako ste u potrazi za savršenim mirom, no i više od toga. Ona predstavlja mjesto gdje se tradicija doslovno može opipati, a sve zahvaljujući osobi koja sjećanja na nju čuva. Ona se zove Veronika Filipec.

STARINSKA KUĆA KAO MALI ETNOGRAFSKI MUZEJ

Naime, stariji objekt koji smo spomenuli u biti je starinska, ali obnovljena i uređena kuća s nizom drvenih detalja. Kako izvana, tako i iznutra, ona reflektira duh prošlih vremena. Mogli bismo je okarakterizirati kao mali etnografski muzej u kojem njihovi gosti mogu uživo vidjeti kako se nekada živjelo: na kakvim se krevetima spavalo, kako se mljelo brašno ili umivalo… U tamošnjim ormarima Veronika čuva i starinske tekstile i odjeću, ponosna na tamošnju kulturnu baštinu. Taj objekt nije predviđen za smještaj gostiju, već samo za razgledavanje. Noćenje je moguće u kući do nje, novijoj od te dvije.

TRADICIONALNI NUDLJIĆI I PORILUK S JAJIMA

No, Veronika, osim starih predmeta, čuva isto tako i stare, tradicionalne recepte iz tog kraja. Prilikom naše posjete stol je bio bogat. Bilo je tu predivnih suhomesnatih proizvoda (u petrinjskom kraju, rekli su, ništa bez mesa), no Veronika je spremila i dva jela koja su nas doslovno oborila s nogu. Jedno od tijesta, kuhanog u vodi pa kratko poprženog na malo masnoće i luka, a savršenog okusa i šarmantnog imena koje tjera na osmijeh: nudljići. Drugo je bilo jednostavna i naoko ‘obična’ mješavina jaja i poriluka, u omjeru u korist poriluka, dokaz da su najjednostavnije stvari često i najbolje.

KOMBINACIJA KOJA SE NOSILA NA POLJE

„Nudljići ili krpanci su u biti tijesto, čvrsto zamiješano od vode i brašna, koje se na kraju malo začini s kobasicom ako je imate… To i poriluk s jajima bila su kombinacija koja se nosila u polje“, objasnila je Veronika. Osim svega navedenog, na stolu te žene koja na tom prostranom dvorištu sa svojim suprugom pomno čuva i njeguje tradiciju i kulturnu baštinu svog kraja te sjećanje na nju, našao se i namaz od sira i špeka te domaći ajvar…

POPULARIZACIJA TRADICIONALNE NOŠNJE

No, ni to nije sve. Veronika, s drugim članicama KUD-a Čuntićanka, drži živom i tamošnju tradicionalnu nošnju. Dapače, rade na njezinoj popularizaciji. Od Veronike, primjerice, možete saznati sve i o tradicionalnoj izradi ukrasa za žensku nošnju, tzv. perljinu, te sve tajne pukan’ce, bijelog veza koji je krasio nogavice tradicionalnih muških hlača.

PUKAN'CA NASTAJE PUKANJEM NITI IZ PLATNA

Ime tog veza govori mnogo o tome kako on u biti nastaje. Naime, pukan’ca nastaje posebnim postupkom ‘pukanja’ niti iz platna. Kao takva, uvrštena je i u registar nematerijalnih dobara Hrvatske. „Niti se pukaju iz platna, radi se raster kockicama i onda se veze…“, objasnila je Veronika koja je o njihovoj narodnoj nošnji napisala i knjigu.

PERLJIN SE IZRAĐUJE OD POLA METRA NANIZANIH PERLICA

S druge strane, perljin se obično stavljao na bijelu maramu koju su nosile žene. Danas on predstavlja originalni petrinjski suvenir. Za njegovu je izradu potrebno nanizati perlice u duljini od pola metra, ali i satenske trakice, a može biti jednostavnija ili pak bogatija izvedba.

SMJEŠTAJ KOJI OTVARA VRATA PROŠLOSTI

Zbog svega navedenog kuća za odmor Veronika doista nije tipičan smještaj. Ona je, uz mjesto za uživanje u prostranom dvorištu, kamenoj ‘zvjezdarnici’ pri njegovu vrhu koju su specifično napravili s idejom uživanja u praktički netaknutom noćnom nebu, ali i okolnoj prirodi, mjesto koje priziva prošlost i kulturnu baštinu tamošnjeg kraja. U njemu, barem na tren možete odškrinuti njezina vrata, no pritom nemojte propustiti ni uspon do Čuntić kule.

PET MINUTA HODA UZBRDO DO KULE ČUNTIĆ

Put do nje počinje doslovno preko puta ceste kuće za odmor Veronika i do nje će vam trebati kojih pet minuta hoda uzbrdo. Kulu je zagrebački Kaptol dao izgraditi 1552. godine, a riječ je o kružnom zdanju. Kula je obnovljena, no u nju se, barem trenutačno, ne može ući. Koristila se sve do 16. stoljeća, a nakon toga je napuštena. Mala čistina koja je okružuje idealno je mjesto za predah i piknik…

Pročitajte još