Koji je hrvatski grad prvi na svijetu dobio električnu javnu rasvjetu? Izmjeničnu je struju imao prije Londona, Pariza i New Yorka!
Današnji je život nezamisliv bez električne energije. U svakom trenutku imamo svjetlost, svježinu hrane održavaju nam hladnjaci, na struju se grijemo, hladimo, kuhamo, dovela je i do revolucije u liječenju, olakšala nam je živote i približila nam svijet. Stoga je teško pomisliti da prije samo 130 godina nije bilo tako. Tada je, naime, zahvaljujući patentima velikog Nikole Tesle, počela s radom prva hidroelektrana u Hrvatskoj, ali i Europi. Štoviše, bila je to tek druga hidroelektrana na svijetu! Prvi grad u svijetu koji je imao izmjeničnu struju bio je Šibenik!
DRUGA HIDROELEKTRANA U SVIJETU PRVA JE KOJA JE DOVELA STRUJU U SAM GRAD
Za sve je zaslužna Hidroelektrana Krka, izgrađena ispod slapa Skradinski buk. U promet je puštena 28. kolovoza 1895. godine, a istovremeno kad i ona građeni su dalekovod i gradska mreža u Šibeniku. Tako je taj grad prvi u svijetu dobio javnu rasvjetu na izmjeničnu struju! Dva dana ranije puštena je u pogon prva hidroelektrana na svijetu, ona na slapovima Niagare, no ona nije u punoj funkciji bila još godinu dana nakon pokretanja.
Kod Šibenika je isti dan pušten u rad prvi cjeloviti elektroenergetski sustav u Hrvatskoj na izmjeničnu struju. On se sastojao od hidroelektrane na rijeci Krki, jedanaest kilometara dugog trokilovoltnog dalekovoda na drvenim stupovima i potrošača javne rasvjete u gradu Šibeniku.
STRUJU SU, OSIM ULICA, PRVI DOBILI MLINOVI I TVORNICE
Generatorski napon do Šibenika se prenosio dalekovodom s četiri vodiča. Osim za javnu rasvjetu Šibenika, hidroelektrana je davala električnu energiju za pogon mlinova, uljarica i tvornicu tjestenine, a kasnije su se na mrežu priključili kazalište, kavane i hoteli te prva domaćinstva, navodi se na stranicama NP Krka. Elektrana je izgrađena na inicijativu tadašnjeg gradonačelnika Šibenika Ante Šupuka i inženjera Vjekoslava Meichsnera.
Potonji je izradio projekte za izgradnju hidroelektrane, dalekovoda za prijenos električne energije i gradske mreže za rasvjetu. HE Krka ujedno je bila i prva elektrana u svijetu s cjelovitim zatvorenim sustavom proizvodnje, prijenosa i distribucije izmjenične struje.
SUSJEDNA ELEKTRANA JARUGA RADI SVE DO DANAS
Postrojenje je radilo do početka Prvog svjetskog rata, kad su ga vojne vlasti demontirale kako bi materijal iskoristile za ratne svrhe. Arheološka istraživanja podzemnih ostataka HE Krka počela su 2006. godine, kad se počela detaljno istraživati i muzejska i arhivska građa. Stotinjak metara nizvodno od prve hidroelektrane Krka, Ante Šupuk izgradio je drugu, Jarugu, koja, nakon ugradnje dodatnih turbina 1936. godine, radi i danas. Na području NP Krka radile su ukupno četiri elektrane.
