Znate li gdje se nalazi jedini zagrebački slap na Savi? Razigrani brzaci izgledaju super, ali nije ih stvorila priroda…

Dok mnogi gradovi žive uz svoju rijeku i s njom su razvili neki odnos poštovanja, brige i korištenja potencijala, Zagreb od svoje dan danas kao da bježi. Uz rijeku Savu se ne razvijaju nikakvi sadržaji, a trauma ogromne poplave iz 1964. kao da ne jenjava. Možda baš zato mnogi ne znaju da Sava u Zagrebu ima brži dio, brzace koji iznenade sve koji ih ugledaju, i koji su drugačiji od ostalog toka te mirne rijeke. Evo gdje se nalaze ti zagrebački “slapovi na Savi”!

Ako ste ikad šetali ili vozili biciklom po nasipu u smjeru jezera Savica, nedaleko od Toplane, možda ste ih i ugledali. Razigrani brzaci, koji izgledaju kao da su dio neke krške, a “lijene” kontinentalne rijeke prizor je koji se pojavi iznenada. Spora rijeka glatke površine na jednom dijelu počne preskakati nekakve prepreke, ubrzava se i stvara pritom slikovite brzace.

Danas su zagrebački slapovi na Savi, odnosno brzaci, mjesto na kojem treniraju kajakaši i kanuisti, pisao je svojedobno HRT. I tamo se navodi da je pad umjetno stvoren zbog Toplane, a detaljnije objašnjenje glasi da se „produbljenjem korita rijeke Save na području grada Zagreba pojavio se, u razdoblju malih voda, problem sigurne opskrbe Pogona TE-TO Zagreb rashladnom vodom.

Početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća, kada je problem vodoopskrbe uočen, započinje se s izgradnjom, kao i održavanjem, privremenih nasutih građevina, tj. potopljenih regulacijskih pragova kojima je omogućeno zahvaćanje potrebnih količina rashladne vode za Pogon TE-TO Zagreb,“ stoji u objašnjenju koji je iz natječaja HEP-a prenio jedan korisnik Reddita.

I dok se neki žale da je uništen prirodan tok rijeke, te da su brzaci danas mjesto ilegalnog odlaganja otpada, činjenica je da je prizor zanimljiv i da razveseli one koji ga ugledaju. Za lokaciju u Googleu možete upisati „savski kamenji“, a mjesto je dostupno i automobilom ili pješke i biciklom po nasipu.