IZ PRVE RUKE
Dnevni atlas
Zašto muškarci u Škotskoj nose suknje? Sve je počelo zbog praktičnosti i zdravlja, a danas je „kilt“ simbol patriotizma, muževnosti i nacionalnog ponosa
Jedan od najprepoznatljivijih simbola Škotske, uz viski, gajde, dvorce i zelenilo, svakako je kilt, odjevni predmet najsličniji suknji, koji dan danas ponosno nose škotski muškarci. Nošenje kilta ima duboko kulturološko i povijesno značenje. Kilt je simbol patriotizma i nacionalnog ponosa, a muškarci ih u ovoj prekrasnoj zemlji nose stoljećima.
SMATRA SE DA JE NOŠENJE KILTA ZDRAVO ZA MUŠKARCE, A POČELI SU IH NOSITIT ZBOG PRAKTIČNIH RAZLOGA
Prvi se put spominje davne 1538. godine, tada su kiltovi bili dužine do poda i nosili su ih gorštaci u škotskim planinama. Kraći kiltovi kakve znamo danas, dužine do koljena, pojavili su se tek u 18. stoljeću, a uz njih se tradicionalno nosi i sporran, torbica koja se veže oko pasa i nosi iznad “suknje”.
Počeli su se nositi zbog praktičnosti. U škotskim gorjima, gdje je često velika vlažnost, a temperature visoke, muškarci su se u kiltovima jednostavnije kretali i lakše podnosili vrućine, hladnoću, ali i kišu. Koliko god naizgled zvučalo čudno muškarcima koji, za razliku od žena, ne nose suknje, zbog prozračnosti je kilt ugodniji na visokim temperaturama, a ugodna vuna štiti i od vlage i kiše.
Moglo bi se čak reći da je nošenje kilta zdravo za muškarce, jer u njemu mošnje i prostata nisu stisnuti i održava se normalna temperatura genitalnog područja, što pomaže kvaliteti sperme i spolnog zdravlja!
ENGLESKI KRALJ ZABRANIO JE KILTOVE I TAKO IH UČINIO JOŠ POPULARNIJIMA
No, danas Škoti ne nose kilt zbog zdravlja, već kako bi pokazali da se ponose svojom nacionalnošću te iskazali pripadnost nekoj skupini, poput vojnog odreda ili orkestra gajdi. I danas je kilt službena odjeća škotske vojske za ceremonijalne prilike.
U 18. stoljeću kralj Đuro II pokušao je suzbiti škotsku i gorštačku kulturu pa je Zakonom o odijevanju 1746. zabranio nošenje kilta vojnicima. Zabrana je imala potpuno suprotan učinak, probudila je inat kod Škota, koji su noseći ovu tradicionalnu odjeću prkosili britanskoj vlasti. Zabrana je ostala na snazi punih 36 godina i nakon što je ukinuta kilt je postao neodvojiv dio škotskog nacionalnog identiteta.
Različiti karirani uzorci predstavljali su različite klanove, obitelji i regije pa tako danas postoji čak 3500 različitih verzija kariranih uzoraka. Za izradu pravog kilta potrebno je 20 do 25 sati rada i 8 metara tkanine, većinom su ručni rad, a karirani uzorak mora ostati neprekinut.
Riječ kilt potječe od stare nordijske riječi kjilt, koja znači „nabran”, a odnosi se na odjeću koja obavija cijelo tijelo. Prvi kiltovi bili su bijeli, smeđi, zeleni ili crni, a za bojanje vune koristile su se prirodne boje koje su se mogle naći u blizini, od raznih biljki, bobica i mahovine. Vjeruje se da je današnja, prepoznatljiva karirana boja nastala slučajno miješanjem tada dostupnih boja. Jedna od stvari koja uvijek zanima i intrigira ljude je nose li Škoti pod kiltom donje rublje.
ISTRAŽIVANJE POKAZUJE DA ŽENE SMATRAJU PRIVLAČNIMA MUŠKARCE U „SUKNJI”
Tradicionalno, nije se nosilo, no danas se to ipak mijenja, prvenstveno zbog napretka svijesti o higijeni. Tako je jedno istraživanje pokazalo kako više od polovice Škota (njih 55 posto) ispod svog kilta nosi donje rublje, 38 posto ne nosi ništa, a 7 posto odijeva kratke hlačice ili tajce. Tvrtke koje turistima iznajmljuju kiltove za slikanje ili događanja, dakako, inzistiraju na nošenju donjeg rublja ispod njih.
Danas se kiltovi uglavnom nose u posebnim prilikama i čak 89 posto odraslih škotskih muškaraca odjenulo ga je barem jednom u životu. I to na zadovoljstvo škotskih žena – njih je čak 91 posto u istraživanju odgovorilo da muškarce u kiltu smatraju privlačnima. Općenito većina Škota danas nošenje kilta smatra muževnim i patriotskim, pa ovaj tradicionalni komad odjeće neće zasigurno tako skoro nestati iz ormara škotskih muškaraca.