Zašto se Crveno more zove – crveno, iako je plave boje? Postoji nekoliko teorija, a jedna se veže uz obližnji planinski lanac

Strateški važan pomorski put i prometna trgovačka ruta, predivne plaže i još ljepše podmorje. Crveno more jedno je od najslavnijih i najrazvikanijih na svijetu. No, jeste li se ikada zapitali zašto se tako zove? Odakle mu u imenu crvena boja kada je plavo? Prije nego što odgovorimo na to pitanje, doznajte nekoliko drugih zanimljivih informacija o ovom nevjerojatnom kutku naše planete.

Crveno more dugačko je 2250 kilometara te maksimalno široko 355 kilometara. Površina mu je 438 tisuća kilometara četvornih, a prosječno je duboko 490 metara. Najveća mu je dubina tek nešto malo više od tri kilometra, no gotovo 40 posto Crvenog mora pliće je od 100 metara. Ta ‘plićina’ dom je svjetski slavnih koralja. Smatra ga se najsjevernijim tropskim morem na svijetu.

Crveno more prvi su istraživali drevni Egipćani, a uvijek je bilo važan pomorski put, nažalost poznat i po trgovini robljem. Naravno, sudbinu mu je zauvijek promijenilo prokopavanje Sueskog kanala 1869. godine koje ga je povezalo sa Sredozemnim morem. I danas su njegove obale dom brojnih važnih pomorskih luka.

Što se tiče njegovih stanovnika, njih čak 20 posto su endemi. Dom je primjerice čak 1200 vrsta riba, od toga 44 vrsta morskih pasa. Koraljni grebeni protežu se uz njegovu obalu. Radi njih Crveno more slovi kao raj za ronioce. Inače, poznato je po tome što je dosta slano, a to mu pak daje na ljekovitosti.

U njemu ćete pronaći i 521 otok. Neki od njih su iznimno mladi te su nastali prije svega nekoliko godina, mogli bismo reći – dva otoka u tamošnjem arhipelagu Zubair nastala su zahvaljujući erupcijama, i to 2001. i 2013. godine. Starost Crvenog mora inače se procjenjuje na šest do osam milijuna godina. Što se tiče plovidbe po njemu, prilično je izazovno – u njemu, mimo svih drugih stvari, treba paziti i na brojne olupine brodova.

Njegovo zanimljivo ime objašnjava nekoliko teorija. Jedna se veže uz sezonsko cvjetanje cijanobakterije Trichodesmium erythrasma koja površinu mora privremeno može obojiti u crvenu boju. Drugo objašnjenje veže se, kažu neki znanstvenici, uz nekadašnju praksu označavanje smjera bojom – pa bi Crveno more, primjerice, bilo južno more, a Crno more sjeverno.

Treće objašnjenje za ime ‘krivi’ obližnji crveni planinski lanac Harei Edom. Četvrta teorija kaže da je nazvano po egipatskoj pustinji koju se nekad nazivalo ‘crvena zemlja’.