Zašto se dva puta godišnje pomiče sat? Milijarda ljudi u više od 70 zemalja ove će nedjelje osjetiti promjenu vremena koja izaziva brojne rasprave i nelagodu

Još malo i opet će se dogoditi. Pomicanje sata, mnogima najgrozniji trenutak u godini. Ovaj put tri će postati dva u noći s 26. na 27. listopada i neminovno je da taj dan već osjećamo u kostima. Nakon njega sve postaje mračnije, odlazak i povratak s posla bit će po mraku, jednostavno rečeno – kreće zimska hibernacija. Ima ona doduše svojih prednosti – topla dekica i čaj te, nadamo se, neka pahulja… No, iako se veselimo zimi, pomicanje sata rijetko je kome u ovo doba godine drago… No, jeste li se ikad pitali zašto se dva puta godišnje pomiče sat?

Za početak, koncept ljetnog i zimskog računanja vremena uopće nije nov. Tu je ideju, prvenstveno radi uštede energije, odnosno tada svijeća, predložio još 1783. godine Benjamin Franklin, američki političar i izumitelj, no na europski kontinent koncept se, ponovno iz istog razloga, uštede energije, ‘ušuljao’ 1916. godine, u Njemačkoj, i to na nekoliko godina. Ponovno je uveden 1940-ih, pribjegle su mu i druge zemlje, a onda je opet ukinut, da bi se ponovno vratio na pozornicu, uvijek iz istog razloga, dakle uštede, nakon naftne krize, 1970-ih.

No, prije nego krenemo dalje, što je uopće ljetno računanje vremena? Ono je praksa pomicanja sata jedan sat unaprijed u odnosu na standardno vrijeme, i to tijekom ljetnih mjeseci, dok se ujesen sat ponovno vraća na standardno vrijeme, odnosno ‘unatrag’ te počinje vrijediti tzv. zimsko računanje vremena.

Danas na svjetskoj razini takvom sustavu podliježe oko 70 zemalja te oko milijardu ljudi. Mi smo, naravno, jedni od njih i Hrvatska je u tom klubu bez prestanka od 1983. godine. Što se tiče Europske unije, ona je zakonski uredila sustav 1980-ih godina kako bi se osiguralo neometano funkcioniranje jedinstvenog tržišta. Aktualna direktiva po kojoj se vodimo na snagu je pak stupila 2001. godine i po njoj sve države prelaze na ljetno računanje vremena zadnju nedjelju u ožujku, a vraćaju se na standardno vrijeme, odnosno zimsko računanje vremena, zadnju nedjelju u listopadu.

No, u međuvremenu se pojavila ideja da se pomicanje sata ukine. Europska komisija tu je ideju predložila još 2018. godine, podržalo ju je većina stanovnika EU, no jednostavno je nekako pala u drugi plan. Prema toj ideji, države bi same birale žele li ili ne zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena te se sat zadnji put trebao pomaknuti 2021. godine. No, zasad ništa od toga.

Kad bi se pomicanje ukinulo, procjenjivalo se da bi Hrvatska možda primijenila ljetno računanje vremena jer bi to pogodovalo turističkim aktivnostima, odnosno dobili bi taj dodatni sat svjetlosti navečer. Bilo bi tu i drugih prednosti – veća sigurnost u prometu i niža stopa kriminala. Ljudi bi, zbog više mogućnosti iskorištavanja danjeg svijetla, biti aktivniji. No, ima to i negativnih učinaka. Navodno prelazak na ljetno računanje vremena ima i negativne posljedice na zdravlje, kao što je porast broja srčanih udara. Utječe i na nedostatak sna – izloženost svjetlu kasnije uvečer odgađa oslobađanje hormona koji izazivaju umor.