U kojoj zemlji dan traje samo 12 sati? Počinje izlaskom sunca, a završava čim padne mrak

Nevjerojatni pejzaži, prekrasne drevne crkve, zanimljiva kultura koja se ponosi svojom autentičnošću… I sasvim jedinstven kalendar i način računanja vremena! Sve je to Etiopija, zemlja u kojoj je trenutačno 2017. godina i kojoj dan ima samo 12 sati! Etiopija, naime, ima jedinstveni kalendar, koji drukčije računa godine, dane i mjesece, a drugačije od ostatka svijeta računaju i sate u danu.

Putnici koji posjećuju ovu zemlju susreću se s neobičnim “putovanjem kroz vrijeme” i vraćaju se točno sedam godina i osam mjeseci u prošlost. Uz to, njihovo poimanje jutra, večeri i noći, te uobičajeno gledanje na sat, ovdje ima neka sasvim druga pravila. Iako je zbog globalizacije u zemlji sve veći pritisak da se kalendar uskladi s onim u ostatku svijeta, Etiopljani zasad ne odustaju od svog tradicionalnog računanja protoka vremena.

U Etiopiji dan započinje s izlaskom sunca, a ne u ponoć, kao što je to uobičajeno u zapadnom svijetu. To znači da se vrijeme počinje brojati od nule u šest sati ujutro po međunarodnom računanju. Kada je prema našem sustavu podne, Etiopljani kažu da je šest sati. Kada je ponoć, za njih je to šest sati uvečer. Jedno od objašnjenja zašto im ovaj sistem funkcionira je činjenica da se zemlja nalazi blizu ekvatora, pa je duljina dana i noći uvijek podjednaka, a sat se prilagodio tom prirodnom ritmu.

Ako se nađete u Etiopiji i želite izbjeći nesporazume, uvijek pitajte sugovornika koristi li “zapadno” ili “etiopsko” vrijeme. Neće vas čudno gledati, lokalci su navikli na zbunjenost turista pa često preciziraju vrijeme dodajući “etiopsko vrijeme” ili “zapadno vrijeme”. Ako je međunarodno vrijeme 7 ujutro, po etiopskom satu je 1. U podne, odnosno 12 sati, Etiopljanima je 6, a za međunarodnih 18 sati, u ovoj će zemlji reći da je 12.

Etiopija ima i sasvim drugačiji kalendar od ostatka svijeta. Druga najmnogoljudnija zemlja u Africi je sedam godina i osam mjeseci “iza” većeg dijela svijeta. Objašnjenje leži u tradiciji staroj tisućama godina, ali i povezanosti kalendara s osjećajem nacionalnog identiteta u Etiopiji.

U toj se zemlji, naime, godina rođenja Isusa Krista računa sedam ili osam godina kasnije u odnosu na gregorijanski kalendar koji koristi zapadni svijet, a koji je uveo papa Grgur XIII 1582. godine. Neki stručnjaci tvrde da je rimska crkva prilagodila izračun oko 500. godine nove ere, dok se Etiopska pravoslavna crkva odlučila držati starih datuma.

Velik dio svijeta prihvatio je, dakle, gregorijanski kalendar, ali Etiopija je zadržala svoj. On je star najmanje 1500 godina i ima mnogo sličnosti s koptskim kalendarom egipatske pravoslavne crkve sa sjedištem u Aleksandriji. Oba kalendara prate solarno-lunarni sustav. Godina traje 13 mjeseci, od kojih njih 12 traje 30 dana.