Bili smo u jedinoj zagrebačkoj knjižnici u kojoj možete posuditi sjeme za svoj vrt: “Želimo čuvati i ojačati sorte, educirati ljude i graditi zajednicu”

Ako imaš vrt i knjižnicu, imaš sve što ti je potrebno, ustvrdio je svojedobno Ciceron. A to ‘sve’, taj neiscrpni potencijal vrta, ali i dobro štivo, sada stanuje i na jednom mjestu u glavnom gradu Hrvatske. Naime, Knjižnica Kustošija, jedna od knjižnica iz mreže Knjižnice grada Zagreba, prva je i zasad jedina zagrebačka knjižnica u kojoj postoji Knjižnica sjemenja. Što to točno znači, pitate se? To znači da u Knjižnici Kustošija, osim dobre knjige, možete posuditi i sjeme te ga zasaditi u svom vrtu!

Kako bismo doznali sve o Knjižnici sjemenja, toj novoj usluzi i nadasve inspirativnom projektu uputili smo se u samu Knjižnicu Kustošija. Tamo smo je, među tisućama i tisućama knjiga, pronašli u nastavku jedne od polica, nasuprot prozoru: malu knjižnicu usred knjižnice, sastavljenu od kataloga sjemenja, u kojem je ono razvrstano abecednim redom u kategorijama voće i povrće te cvijeće i začini, a pokraj nje stol s kompjutorom i stolicom…

Službeno, taj se maleni kutak knjižnice zove ‘stanica za posudbu sjemenja’. I ona pršti dobrom energijom: taj metar četvorni ispunjen je dobrom namjerom i najvažnije, nadom. Prostor je to oko kojeg se želi graditi zajednica, provoditi edukacija, dati dodatnu vrijednost životima ljudi i doprinijeti očuvanju bioraznolikosti.

Kako točno funkcionira Knjižnica sjemenja, kako je sve uopće krenulo, kako sjemenje možemo posuditi ili pak vratiti, odnosno donirati objasnila nam je knjižničarka Ivana Jirsak. Ona je i sama vrtlarica i tamo je, bilo nam je odmah jasno, okružena knjigama, ali i sjemenjem, bila svoja na svom.

Odmah nas je ‘odvela’ na početke cijele priče. A ona je krenula u Ilici, u Čitaonici i galeriji Vladimira Nazora, od konkretno, kaže Ivana, kolegica Olge Majcen Linn i Gordane Kolanović Roško. One su u sklopu tog prostora razmišljale o održavanju jednokratne banke sjemenja, no na kraju su došle do zaključka da bi cijeloj ideji trebalo pristupiti ozbiljnije. A ‘plodno tlo’ nalazilo se u sklopu projekta Zelene knjižnice za zeleni Zagreb. Uglavnom, raspisan je poziv na koji su se mogle javiti zainteresirane knjižnice te obrazložiti zašto bi upravo one trebale postati ‘dom’ Knjižnice sjemenja.

“S obzirom na to da se ja time u životu inače bavim, doduše nisam sjemenar, ali sam vrtlar hobist, predložila sam da bismo se mi mogli prijaviti jer naši korisnici vrlo često kažu ‘joj, nemam sad vremena čitati, neću ništa posuditi, imam puno posla u vrtu’. I tako smo shvatile da jako puno stanovnika Kustošije vrtlari. Puno novih se i doselilo jer se puno Kustošije izgradilo. Neki vrtovi jesu, doduše, nestali, ali možda se i na balkonu može složiti neki vrtić… Između ostalog smo željeli da knjižnica pomaže u ponovnom stvaranju zajednice u kvartu”, objasnila nam je Ivana. Naposljetku je upravo Knjižnica Kustošija izabrana za pilot knjižnicu u kojoj će, na razini Zagreba, zaživjeti ova prekrasna ideja.

Knjižnica sjemenja u Knjižnici Kustošija službeno je otvorena 24. lipnja. No, ona ipak nije prva knjižnica sjemenja u Hrvatskoj. Prva je, također ove godine otvorena u Rijeci, u sklopu Gradske knjižnice Rijeka, a obje su se, služeći se istom aplikacijom odnosno programom za evidentiranje i upis sjemenja, ‘priključile’ knjižnicama sjemenja u Sloveniji koje isti koriste već nekoliko godina. Naime, u Sloveniji je sve počelo s Goriškom knjižnicom Franceta Bevka u Novoj Gorici, a onda su knjižnice sjemenja niknule u još 20-ak drugih knjižnica u toj zemlji.

Ideja knjižnice sjemenja i knjižnice kao kuratora i zaštitnika biološke raznolikosti, kaže Ivana, još je starija o toga. Prema njezinim saznanjima, ona se rodila prije minimalno 20 godina i to u Sjedinjenim Američkim Državama gdje su se knjižnice priključile borbi protiv omasovljavanja i tvorničkog sjemenja te nasilnog guranja isključivo kupovnog sjemenja koje je tretirano i genetski osiromašeno. Knjižnice su u tom smislu, dodaje, istupile kao jedno od mjesta, platformi na kojima se može vršiti edukacija, ali i čuvati samo biološki raznoliko sjeme.

Naravno, kao i svaka druga knjižnica, i Knjižnica sjemenja funkcionira po određenim pravilima. Za početak, ona je otvorena od veljače do listopada. Studeni, prosinac i siječanj ‘rezervirani’ su za evidentiranje sjemena i pripremu za novu sezonu sadnje. Drugo, osoba koja želi koristiti Knjižnicu sjemenja mora biti odrasla i učlanjena u Knjižnice grada Zagreba. Iako se i Knjižnica sjemenja u Knjižici Kustošija, i ona u Rijeci, kao i one u Sloveniji koriste istim programom za unos i posudbu sjemenja, svaka pojedinačna knjižnica vlasnica je ‘svog’ sjemenja, pa tako i Knjižnica Kustošija.

U Knjižnici sjemenja sjeme možete posuditi (s idejom da ga i ‘vratite’, naravno ako vam je ono niklo i urodilo plodom koji ste onda ‘pustili u sjeme’), a možete ga i donirati. U slučaju potonjeg, ono bi trebalo biti ‘pripremljeno’, odnosno očišćeno i osušeno te uzgojeno prirodnim putem, a donaciji (ili posudbi općenito) prethodi kratka i jednostavna registracija u spomenutom programu. Kada odaberete ‘unos’ sjemenja, slijedi kratak upitnik s osnovnim pitanjima o sjemenju, primjerice lokaciji vrta, godini proizvodnje… Ima prostora i za dodatnu napomenu koja bi mogla biti korisna vrtlarima koji to sjeme jednog dana posude.

Nakon toga slijedi pakiranje sjemenja koje ste donijeli. Pravilo je, ako je riječ o većim biljkama, primjerice tikvama, pet ili šest sjemenki po paketiću, uz ohrabrenje da se donese, ako je moguće, sjemenja za više vrećica. Ako je riječ o salati, po paketiću bi trebala ići količina sjemenja dostatna za sadnju, primjerice, jednog reda salate. Nakon toga isprintate etikete s barkodom (onoliko koliko imate vrećica te na temelju upitnika o sjemenju koji ste popunili) i njima zatvorite vrećicu kako sjeme ne bi ispalo. Vrećice se nakon toga stavljaju u katalog koji se nalazi odmah do. Važno je pritom napomenuti da se ne mogu donirati lukovice, već samo sitno sjemenje koje stane u malene vrećice. Sve ovo možete napraviti sami ili, naravno, zatražiti pomoć od samih knjižničara.

A posudba? Kad posuđujete, prvo možete pogledati u ‘bazi’ koje sve sjemenje je dostupno u knjižnici sjemenja te možete odjednom posuditi tri vrećice različitih sorti sjemenja, a na godišnjoj razini ukupno devet. Posudba se vrši u dobroj vjeri, s nadom da će se biljka obnoviti i da će korisnik ostaviti jednu ili dvije biljke da odu u sjeme kako bi isto ponovno ‘vratio’. “Jedan mali dio ide tako nama, a ostalo ostaje vama, kao i znanje”, govori Ivana. No, što ako posuđeno sjeme nije urodilo plodom? Ili ste nešto zeznuli, primjerice niste zalili biljku, pa nemate što vratiti? To nije nikakav problem, kaže ona.

“Možete posuditi sjemenje i ne morate ga vratiti ako vam nije uspjelo, nema tu penala, kazne, špotanja. Eventualno ono što želimo je da podijelite s nama, u sustavu, zašto vam nije uspjelo, da gradimo svi zajedno, uz tu banku genetski raznolikog sjemenja, i banku znanja. Pokušavamo čuvati sorte, obnoviti i ojačati sjemenje koje imamo i educirati ljude te ih potaknuti na nekakvu neovisnost i proizvodnju vlastite hrane, na dijeljenje, na zajedničko učenje… To su sve super stvari“, objašnjava Ivana.

Trenutačno u katalogu imaju minimalno 100-tinjak različitih sorti sjemenja, među kojima se primjerice ističu ne baš česti plavi paradajz, paprika u obliku banane ili pak crni kukuruz. Za izgradnju te baze sjemenja ogromne zasluge, kaže Ivana, idu ZMAG-ovoj Društvenoj banci sjemenja koja je donirala sjemenje i ‘kickstartala’ kaže Ivana, i Knjižnicu sjemenja u Zagrebu, ali i Rijeku.

Ljudi inače, govori nam, pokazuju interes za Knjižnicu sjemenja. Neki su se, dodaje, učlanili u Knjižnicu upravo kako bi mogli posuditi sjeme. No, to su tek počeci. Planovi su veliki. Ideja je da s vremenom zažive još dvije Knjižnice sjemenja, u Jelkovcu i Podsusedu, dakle na rubnim dijelovima grada gdje postoje vrtovi, a u narednim godinama u još najmanje 10 knjižnica u mreži Knjižnica grada Zagreba.

U Knjižnici Kustošija uz Knjižnicu sjemenja misle graditi i cijeli edukativni program. U planu je održavanje niza edukativnih radionica na temu vrtlarenja, primjerice osnove vrtlarenja, vrt u tegli, vrt otporan na klimatske promjene… Isto tako, kako mnogi vrtlari nisu i sjemenari, najavljuje Ivana, prva edukacija pod nazivom Zrnolov bit će posvećena upravo skupljanju i čišćenju te pripremi sjemenja. Radionica će se održati 9. listopada, a vodit će je Dunja Zbiljski iz Društvene banke sjemenja.