Zašto je mađarski jezik toliko drukčiji da ga ne razumije nitko u Europi? Njihovi najbliži jezični „rođaci“ žive stotinama kilometara dalje

Da bismo razumjeli zašto je mađarski toliko poseban, moramo se vratiti tisućama godina unatrag, u vrijeme kada su njegovi govornici živjeli između Urala i Sibira

Foto: Shutterstock

Mađarska je zemlja koja i geografski i kulturno pripada srednjoj Europi, ali njezin jezik već stoljećima je kao svojevrstan izuzetak na karti našeg „starog“ kontinenta. Naime, dok se oko ove nama susjedne zemlje govore slavenski, germanski i romanski jezici, mađarski je potpuno drugačija priča. Na prvi pogled zvuči egzotično, ritmično i neuobičajeno, a onima koji ga prvi put čuju nerijetko djeluje kao da nema nikakve veze s jezicima koji ga okružuju. I doista, mađarski je jedinstven, star, složen i fascinantan jezik, toliko poseban da ga se često opisuje kao „jezični otok“ usred Europe. U nastavku donosimo priču o tome zašto je tako, odakle potječe i tko su mu uopće najbliži „rođaci“.

MAĐARSKI JEZIK NE PRIPADA NITI JEDNOJ JEZIČNOJ SKUPINI U OVOM DIJELU EUROPE

Dok većina jezika u našoj regiji pripada nekoj od velikih europskih grana, poput slavenske, germanske ili romanske, mađarski ide sasvim svojim putem. Ne dijeli podrijetlo s hrvatskim, srpskim, slovenskim, rumunjskim pa čak ni austrijskim i njemačkim, a nema dodirnih točaka ni s većinom jezika koje svakodnevno čujemo u medijima. Iako je kroz stoljeća bio izložen raznim utjecajima, njegova je struktura ostala iznimno postojana, a ritam i gramatika zadržali su oblik koji se vrlo malo mijenjao bez obzira na burnu povijest prostora oko njega.

Zbog toga se često govori kako Mađari i njihovi susjedi gotovo nemaju prirodnih točaka razumijevanja. Dok se govornici slavenskih jezika bez većeg napora mogu barem djelomično sporazumjeti, a romanski jezici dijele prepoznatljive riječi i obrasce, mađarski je svijet za sebe. To je jezik koji ne otvara vrata razumijevanju na temelju sličnosti, nego traži potpuno novo upoznavanje i sasvim drukčiji pristup od onoga na koji smo u ovom dijelu Europe navikli.

MAĐARSKI PRIPADA UGROFINSKOJ JEZIČNOJ OBITELJI

Ono što mađarski jezik čini toliko posebnim njegovo je podrijetlo. Pripada ugrofinskoj skupini, dijelu velike uralske jezične obitelji, što znači da su mu najbliži „rođaci“ smješteni daleko od Karpatske nizine, visoko na sjeveru Europe. Naime, najpoznatiji jezici s kojima dijeli zajedničke korijene su finski i estonski.

Znanstvenici smatraju da njihova povezanost seže tisućama godina unatrag, u razdoblje kada su preci današnjih Mađara živjeli između Urala i zapadnog Sibira. Iako suvremeni govornici tih jezika danas ne mogu međusobno razgovarati, u gramatici, načinu tvorbe riječi i pojedinim arhaičnim pojmovima i dalje se mogu prepoznati tragovi zajedničke jezične prošlosti.

KAKO SU SE MAĐARI NAŠLI USRED EUROPE?

Priča o mađarskom jeziku nerazdvojiva je od povijesti naroda koji ga govori. Prema lingvističkim i povijesnim istraživanjima, preci današnjih Mađara potjecali su iz prostranog područja između Urala i zapadnog Sibira. Bili su nomadski narod koji je u potrazi za plodnijom zemljom, boljim uvjetima i povoljnijom klimom tijekom mnogih naraštaja puno putovao. Ta njihova duga selidba kroz stoljeća oblikovala je ne samo njihov način života nego i jezik koji su ponijeli sa sobom.

U devetom stoljeću njihova je duga seoba završila dolaskom u Karpatsku nizinu, prostor na kojem su se trajno smjestili i koji je do danas ostao središte mađarske države. Umjesto da se njihov jezik izgubi pod utjecajem brojnih naroda s kojima su dolazili u dodir, Mađari su ga uspjeli očuvati i ojačati. S vremenom su ga razvili u jedan od najbogatijih i najpostojanijih jezika u ovom dijelu Europe, jezik koji je usprkos stoljećima promjena zadržao jasnu osobnost i jedinstvenu strukturu.

ZVUČNA I GRAMATIČKA POSEBNOST KOJA FASCINIRA JEZIKOSLOVCE

Jedan od glavnih razloga zbog kojih mađarski zvuči toliko drukčije od ostalih jezika u regiji njegova je aglutinarna struktura. To znači da se riječi grade dodavanjem čitavog niza nastavaka, gotovo kao da se slažu male jezične kockice, pri čemu svaki od njih nosi posebno značenje. Tako jedna jedina riječ može sadržavati podatke o smjeru, posjedu, množini ili padežu, a sve to utkano u njezinu osnovu.

Mađarski ima čak 18 padeža, iako se ne može reći da su to padeži u slavenskom smislu. Njegov je ritam prepoznatljiv po naglasku koji uvijek pada na prvi slog, a riječi se zbog brojnih nastavaka često protežu kroz nekoliko slogova i zvuče iznimno melodično. Takav sustav omogućuje vrlo precizno izražavanje nijansi i odnosa, ali je ujedno i razlog zbog kojeg mnogima mađarski predstavlja pravi izazov pri učenju.

Pročitajte još