U Francuskoj je moguće vjenčati se s preminulom osobom! Ova neobična praksa datira još iz Napoleonova doba

Nevjenčane žene u ratnim vremenima posmrtnim brakom željele su formalizirati svoje partnerske zajednice i osigurati legitimitet djeci čiji su očevi poginuli u bitci

Ilustrativna fotografija vjenčanog prstenja (Foto: Getty Images)

Francuska je poznata po mnogim prekrasnim stvarima, no osim bogate kulture, očaravajuće prirode i ukusne kuhinje, ta zemlja ima i jedan prilično neobičan zakon. Ondje se, naime, možete vjenčati s preminulom osobom. Takozvani posmrtni brak datira još iz Napoleonova doba, a prilično čest postao je tijekom i neposredno nakon Prvog svjetskog rata. Nevjenčane žene njime su željele formalizirati svoje partnerske zajednice i osigurati legitimitet djeci čiji su očevi poginuli u bitci. Moderna verzija ovog zakona kodificirana je 1959. i uključena u članak 171. građanskog zakonika.

NA FRANCUSKI ZAKON UTJECALA JE STRAŠNA TRAGEDIJA NA BRANI IZ 1959. GODINE

Upravo te godine srušila se brana u Fréjusu na jugoistoku Francuske, što je dovelo do smrti čak 420 ljudi. Među poginulima je bio i mladić po imenu André Capra, koji je prije strašne tragedije planirao vjenčanje sa svojom trudnom zaručnicom. Slomljena strašnim gubitkom, djevojka je od tadašnjeg predsjednika Charlesa de Gaullea zatražila sklapanje braka, što joj je naposljetku i odobreno, čime je zapravo omogućeno pravno priznavanje rođenja njihovog djeteta. I od tad je zapravo u modernoj Francuskoj moguće zakonski sklopiti posmrtni brak.

No to ne znači da se bilo tko može vjenčati s umrlom osobom. Svaki zahtjev mora odobriti najviša instanca, odnosno sam predsjednik, a prije toga moraju biti ispunjeni i svi strogi uvjeti. Jedan od najvažnijih je dokaz da je preminuli imao jasnu namjeru sklapanja braka, poput objave zaruka.

SAMO FRANCUSKI PREDSJEDNIK MOŽE ODOBRITI SKLAPANJE POSMRTNOG BRAKA

Na samu odluku hoće li posmrtni brak biti odobren također mogu utjecati specifični čimbenici poput duge povijesti suživota partnera, zajedničkog odgajanja djece ili smrti zaručnika pod posebno tragičnim okolnostima kao što su rat, prirodne katastrofe ili teroristički napadi. U konačnici, francuski predsjednik je taj koji ima ovlasti odobriti ili odbiti sklapanje takvih brakova.

Iako je ova praksa s mijenjanjem društvenih stavova prema nevjenčanim roditeljima postala rjeđa, ona i dalje postoji. Jedan od najznačajnijih slučajeva posmrtnog braka zabilježen je 20. travnja 2017., nakon što je u terorističkom napadu na pariški Champs-Élysées poginuo policajac Xavier Jugelé. Njegova dugogodišnja partnerica Etienne Cardiles uspjela je dobiti dopuštenje da se posmrtno uda za njega. Vjenčanje je održano 30. svibnja iste godine, organizirala ga je gradonačelnica Anne Hidalgo, a nazočio mu je i bivši predsjednik François Hollande. Kao rezultat toga, vjenčani list Xaviera Jugeléa nosi datum 19. travnja 2017., dan prije nego što je ubijen.

PRAVILA SU JASNA, NEMA NASLJEĐIVANJA IMOVINE NITI DOBIVANJA BRAČNE STEČEVINE

Danas ​​su na snazi stroge mjere kojima je cilj spriječiti pojedince koji bi si posmrtnim brakom eventualno željeli osigurati određene financijske dobiti. Iako nadživjeli supružnik prema zakonu može primati mirovinu za udovce, beneficije životnog osiguranja preminulog i pravo na usvajanje prezimena pokojnika, isti neće naslijediti partnerovu imovinu niti dobiti bračnu stečevinu. Prema nekim neslužbenim podacima, u Francuskoj se svake godine zabilježi desetak posmrtnih vjenčanja.

Pročitajte još