Nekadašnje pastirsko naselje u Dalmaciji danas ima samo 170 stanovnika, a dalo je čak pet akademika

Najsunčaniji hrvatski otok ima kristalno čisto more, skrivene uvale i bogatu kulturno-povijesnu baštinu zbog koje izgleda poput najljepšeg muzeja na otvorenom. No unutrašnjost Hvara skriva i zanimljivu priču o manje poznatim kamenim zaseocima, suhozidima, stoljetnim maslinicima i mirisnim padinama koje su nekoć hranile brojne obitelji. Jedno takvo mjestašce je i pitoreskno Brusje. Smješteno na brežuljku iznad sjeverne obale otoka, između grada Hvara i Velog Grablja, danas broji tek oko 170 stanovnika, a zbog autentičnog izgleda i duha proglašeno je i ruralnom kulturno-povijesnom cjelinom RH.

Povijest Brusja seže u 16. stoljeće. Nastalo je kao pastirsko naselje, kad su se ondje naselili stočari koji su čuvali stada hvarskih plemićkih i građanskih obitelji. Postupno su krčili zemlju i pretvarali je u maslinike, vinograde te polja. Zahvaljujući povoljnoj nadmorskoj visini i svježijoj klimi, u blizini mjesta ljetnikovce su gradili i hvarski plemići te biskupi.

Mještani su živjeli od vinove loze, maslina, meda i proizvodnje ružmarinovog ulja, a malo Brusje dugo je slovilo kao važno gospodarsko zaleđe grada Hvara. Najveći gospodarski procvat donijeli su mu lavanda i buhač: nepregledna ljubičasta polja prekrivala su okolne padine, a proizvodnja eteričnih ulja postala je glavni izvor prihoda za brojne obitelji.

Miris lavande i danas je dio identiteta ovog kraja. U obližnjem Velom Grablju svake godine održava se Festival lavande, koji čuva tradiciju nekadašnjih uzgajivača. Posjetitelji tad mogu kušati med od lavande, kupiti eterična ulja, sapune i druge domaće proizvode, sudjelovati u radionicama starih zanata te uživati u glazbi i opuštenoj atmosferi.

A jedna od najzanimljivijih priča ovog sela skriva se u prekrasnom baštinskom muzeju Brusje Heritage Museum, smještenom u konobi kamene kuće izgrađene 1730. godine. Obitelj Ane Hraste osnovala ga je u čast bake Ane i djeda Marina, od milja zvanog Marko, strastvenog kolekcionara koji je svoju zbirku počeo stvarati još kao mladić.

Nadopunjavao ju je i tijekom boravka u izbjegličkom logoru El Shatt na Sinajskom poluotoku u Egiptu, gdje je od 1944. do 1946. poučavao evakuirano dalmatinsko stanovništvo, a iznimno vrijedne povijesne predmete nastavio je prikupljati sve do kraja života.

U muzeju možete vidjeti kolekciju fosiliziranih puževa i koralja, antičku amforu u kojoj su se čuvali začini, pretpovijesne ulomke i bodeže, venecijansko posuđe, novčić cara Hadrijana iz razdoblja između 134. i 138. godine, stare fotografije, pisma, dalekozore i druge predmete koji svjedoče o bogatoj povijesti Hvara. Posebno su zanimljive tradicionalne mješine izrađene od ovčje ili kozje kože. Veće su se nekoć koristile za prijevoz grožđa i vina, dok se u manjima nosilo piće za rad u polju.

Iako maleno, Brusje je iznjedrilo čak pet akademika, što mu je priskrbilo laskavu titulu mjesta s najviše akademika po četvornom kilometru na svijetu! A poželite li njegove kamene uličice zamijeniti morem, ispod sela, na sjevernoj strani otoka, čeka vas nekoliko slikovitih uvala. To su Bruške vale, koje nude mir, kristalno čisto more i hlad borova, daleko od ljetne vreve. Do njih se stiže cestom koja iz Hvara vodi prema Brusju, a spoj netaknute prirode, mirisa mediteranskog bilja i pogleda na susjedne otoke čini ih jednim od najljepših kutaka ovog dijela Hvara.