Ovo ogromno jezero doslovno je nastalo preko noći! Zovu ga najneobičnijim mjestom u Europi zbog stabala koja vire iz njegove vode

Priroda ponekad stvara prizore koji djeluju kao da su izniknuli iz neke stare legende, potpuno nepredvidivi, dramatični i toliko čudesni da nas natjeraju da zastanemo i udahnemo. Jedno takvo mjesto skriva se duboko u istočnim Karpatskim planinama Rumunjske. Ondje, obavijeno gustom šumom i strmim stjenovitim liticama, leži Crveno jezero koje je poznato po svom neobičnom izgledu, načinu na koji je nastalo i gotovo mističnom dojmu koji ostavlja na svakoga tko se približi njegovoj površini. Naime, jezero je nastalo u samo nekoliko trenutaka, gotovo kao da je samo izronilo iz tišine planine, pa i danas podsjeća koliko se brzo cijeli krajolik može promijeniti kada priroda iznenada pokaže svoju snagu.

Crveno jezero nastalo je 1837. godine, kada je snažan potres u istočnim Karpatima pokrenuo golemo klizište. U jednom naglom i dramatičnom trenutku urušio se veliki dio planine Ghilcoș i potpuno zatvorio tok rijeka Lico i Bicaz. Voda koja je dotad slobodno tekla počela se gomilati iza prirodne barijere i u iznenađujuće kratkom vremenu ispunila cijelu dolinu. Na tom se mjestu pojavilo novo jezero, mirno i tajanstveno, koje će s vremenom postati jedno od najupečatljivijih prirodnih čuda čitave regije.

Brzina kojom je jezero nastalo često se opisuje kao da se pojavilo preko noći. Ovaj izraz vrlo jasno dočarava naglost i silinu tog prirodnog događaja. Stanovnici okolnih sela probudili su se u potpuno izmijenjenom krajoliku. Tamo gdje je nekad rasla gusta šuma odjednom se prostiralo veliko jezero, a između mirne površine vode uzdizala su se potopljena stabla koja su izgledala poput neobičnih, gotovo nadrealnih skulptura.

Ime Crveno jezero, odnosno „Lacul Roșu“, potječe od posebne nijanse vode koja se ponekad može primijetiti na njegovoj površini. Naime, u okolnim stijenama nalaze se minerali bogati željeznim oksidima, a kada ih kiše i potoci isperu prema dolini, voda poprima nježne crvenkaste tonove.

Osim znanstvenog objašnjenja, u ovom kraju još uvijek žive i stare legende koje pričaju o djevojci stradaloj u velikom klizištu. Mještani su nekada vjerovali da je upravo njezina tragična sudbina ostavila trag u boji jezera. Danas znamo da boja dolazi iz prirodnih izvora, ali priče koje se prenose generacijama i dalje daju cijelom mjestu dozu tajanstvenosti i posebnog šarma.

Najposebniji prizor koji Crveno jezero čini potpuno drugačijim od svih drugih su potopljena stabla čiji vrhovi i danas tiho izviruju iz vode. Nekada su pripadala gustoj jelovoj i borovoj šumi koja je u potpunosti prekrivala ovu dolinu. Kada je klizište pokrenulo ogromne mase zemlje, ona je zatrpala njihova korijenja, a krošnje su ostale zarobljene ispod novonastale vodene površine. Upravo ti drveni stupovi, koji stoljećima stoje u vodi poput nijemih svjedoka dramatičnog trenutka, daju jezeru njegov prepoznatljiv i gotovo mističan izgled.

Danas, gotovo dva stoljeća nakon nastanka jezera, ti ostaci nekadašnjih debala još uvijek stoje uspravno i tiho podsjećaju na trenutak kada se planina odronila i potpuno preoblikovala krajolik. Ta neobična, gotovo kiparska forma drvenih stupova postala je prepoznatljiv simbol Crvenog jezera i jedan od najfotografiranijih prizora u Rumunjskoj. Zbog njih jezero ponekad dobiva opis najmračnijeg i najneobičnijeg jezera u Europi, iako je u svojoj biti riječ o prizoru prirodne ljepote koji je jedinstven i neponovljiv.

Crveno jezero nalazi se na samom ulazu u veličanstveni Bicazski klanac, poznat i kao Cheile Bicazului, koji se s razlogom ubraja među najimpresivnije prirodne prizore Rumunjske. Ovaj duboki kanjon, dug više od osam kilometara, stoljećima je oblikovala rijeka Bicaz koja je strpljivo rezala svoj put kroz masivne vapnenačke stijene te je stvarala visoke i gotovo okomite kamene zidove.

Spoj dramatičnog klanca, guste šume i neobičnog jezera ostavlja dojam da gledate prizor iz neke fantastične priče. Nije ni čudno što Crveno jezero iz godine u godinu privlači sve više posjetitelja. Podjednako oduševljava i ljeti i zimi, a posebno ga vole planinari, ljubitelji prirode i fotografi iz raznih krajeva svijeta.